Umjetna inteligencija postala je veoma zanimljiva u posljednje vrijeme. No znamo li ju zaista iskoristiti za daljnji razvoj inovacija? Upravo je o tome bilo govora na konferenciji AI4INDUSTRY koja je u partnerstvu s tvrtkom Microsoft u Matis Business Loungeu okupila je više od 150 sudionika, predstavnika ICT tvrtki i državne administracije.
Zaključak je kako je umjetna inteligencija tehnologija koju, naučimo li ju primjenjivati u razvoju rješenja i usluga, Hrvatsku može pozicionirati na globalnu mapu kao zemlju koja stvara inovacije na tom području.
Uvodno predavanje AI – pregled industrijske primjene održala je Hajdi Ćenan (AIRT). Istaknula je da AI više nije apstraktan termin te da se u poslovanju sve više percipira kao tehnologija koja može unaprijediti poslovne procese. AI projekti mogu se grupirati u tri kategorije: kognitivna automatizacija, kognitivni angažman i kognitivni uvid. Izdvojila je i neke primjere takvih projekata u Hrvatskoj – tvrtka Gideon Brothers razvila je prvog industrijskog robota koji omogućava automatizaciju proizvodnje, BonsAI je za INA-u razvio chatbot koji zaposlenima pruža korisne informacije i dostupan je 24/7, a Erste Group je uz pomoć AI-a razvio detekciju pokušaja kartične prijevare u stvarnom vremenu. Sven Lončarić (FER) predstavio je novoosnovani Centar za umjetnu inteligenciju. Centar koji je počeo s radom u listopadu 2019. objedinjuje čak 18 laboratorija u kojima radi više od 100 istraživača, a misija mu je postati vrhunski istraživački centar koji će razvijati i unaprjeđivati teorijska znanja o umjetnoj inteligenciji te poticati razvoj AI rješenja, "služiti" industriji kao "banka znanja" i surađivati s njom te educirati kroz razne treninge i radionice.
Tijekom panela Kako Hrvatska može iskoristiti predsjedavanje Europskom unijom i postati važan igrač na području AI-a moderatoru Janu Štedulu (Vingd) u raspravi su se pridružili Mario Antonić (Ministarstvo gospodarstva), Renato Cobal (Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva), Daniel Abbou (Njemačko udruženje za umjetnu inteligenciju - Bundesverband Künstliche Intelligenz e.V) i Mislav Malenica (Vingd). Antonić je rekao da Vlada radi na planu digitalne transformacije, čiji je dio i AI plan koji će biti završen do kraja 2019. godine.
Abbou je naveo da njemačko udruženje okuplja 220 tvrtki koje su fokusirane na AI te da u Njemačkoj postoji svijest da umjetna inteligencija može promijeniti društvo, pa je uspostavljena kvalitetna suradnja s državom koja je rezultirala strateškim dokumentom - njemačkom nacionalnom strategijom za AI. Malenica je naglasio da Europska unija kompliciranom administracijom onemogućava inovacije te da Europa uvelike kaska za SAD-om i Kinom jer ne postoji kvalitetna suradnja između znanosti i tvrtki. Cobal je istaknuo da je Europska komisija zaključila da mora podržati inovacije i pojednostavniti postupke te uložiti u ideje i u startupove, pa je uspostavila neke nove programe, kao što je program Digital Europe, čiji se budžet upravo definira, a trenutačni je prijedlog da EU uloži 9 milijardi eura u AI, blockchain i druge napredne tehnologije. Sredstva su namijenjena i digitalnim hubovima, odnosno namjera je kreirati mrežu 200-tinjak eniteta koji će pružati znanje, infrastrukturu i testno okruženje za industriju.
Na pitanje kako Hrvatska može iskoristiti predsjedanje EU-om da bi se pozicionirala na području AI-a, Antonić je rekao da će Hrvatska uključiti AI u svoju agendu te da je potrebno da Hrvatska definira umjetnu inteligenciju kao glavnu temu svog predsjedanja. Svi panelisti složili su se da bi uspjehom hrvatskog predsjedanja smatrali podizanje svijesti o važnosti umjetne inteligencije te što uz njezinu pomoć sve možemo postići i kada bi Hrvatska definirala specifičnu nišu i te jasan smjer razvoja na području umjetne inteligencije. Malenica je najavio i osnivanje hrvatske AI udruge čija je misija osigurati da Hrvatska ostavi trag na području razvoja umjetne inteligencije te time osigura bolju budućnost za svijet.
Popodnevni dio programa donio je nekoliko praktičnih primjera primjene umjetne inteligencije u Hrvatskoj. Mladen Jambrović (Iverpan) i Marin Bek (Ascalia) ispričali su kako je Iverpan transformirao svoju proizvodnju pomoću umjetne inteligencije, odnosno pomoću hardwarea, Ascalijinog edge-computing uređaja te softvera, algoritama i strojnog učenja koji objedinjavaju i analiziraju podatke te na taj način unaprjeđuju tvorničke postupke. Anela Husković (Microsoft) prezentirala je kako je umjetna inteligencija ušla u nove proizvode Gorenja, odnosno kako je Gorenje redizajniralo customer journey. Kroz partnerstvo s Microsoftom Gorenje je započelo digitalnu transformaciju, a preuzimanjem od Hisense grupe postalo je tvrtka koja provodi transformaciju čitave grupacije. Umjetna inteligencija riješila je problem koji je tvrtka imala jer nakon kupnje nisu mogli pratiti svoje kupce niti su raspolagali informacijama o njihovu zadovoljstvu. Redizajn pristupa kupcima uključuje chatbot koja unaprjeđuje iskustvo kupnje, kontrolu uređaja putem Alexe nakon kupnje te upravljanje putem mobilnih aplikacija. Arhitektura je kreirana kao sustav makrousluga i mikrousluga koje se u budućnosti mogu nadograđivati.
Mislav Malenica (Vingd) predstavio je pilot projekt Megi – AI asistenta na području zdravstvene njege. Riječ je o prototipu koji se trenutno testira na tri pacijenta koji boluju od visokog tlaka u suradnji s Magdalenom, klinikom za kardiovaskularne bolesti. Matija Žulj (Agrivi) predstavio je rješenja koja nudi umjetna inteligencija na području digitalizacija najtradicionalnije industrije na svijetu kojoj budućnost donosi brojne izazove jer će prema projekcijama 2050. godine na svijetu biti oko 9 milijardi ljudi pa ćemo morati proizvesti 60 % više hrane. Pokazao je nekoliko inovacija, od autonomnih traktora do pametnog prskanja usjeva i automatske berbe.
Predstavio je Digital Agronomist, projekt na kojem Agrivi radi zajedno s FER-om, a razvija algoritme koji će detektirati i pratiti više od 100 varijabli, sve devijacije i faktore koje utječu na proizvodnju. Očekuju da će iduće godine imati dobre algoritme za krumpir pa će ih nastaviti razvijati i za druge usjeve.
Na završetku konferencije organizator je još jednom naglasio da inicijativa AI2FUTURE radi na osnivanju hrvatske AI udruge koja će promovirati prednosti umjetne inteligencije te educirati i poticati poduzetnički i javni sektor da koristi ovu tehnologiju koja mijenja poslovanje putem inovacija. Najavljena su i nova okupljanja na temu umjetne inteligencije tijekom 2020. godine.
