Osobe koje boluju od dijabetesa imaju problem s nepravilnim radom njihove gušterače. Zato, kako bi regulirali njen rad, odnosno razinu inzulina u krvi, najčešće moraju trošiti umjetne nadomjestke u obliku tableta ili injekcija.
No, nedavna studija otkrila je napredak u regeneraciji stanica koje proizvode inzulin unutar gušterače. Pod vodstvom znanstvenika s australskog Instituta Baker Heart and Diabetes, u studiji su korišteni lijekovi koje je odobrila američka Federalna agencija za lijekove (FDA), a koji ciljaju enzim EZH2 za stimulaciju duktalnih progenitorskih stanica gušterače.
Te progenitorske stanice, odgovorne za oblaganje kanala gušterače, inducirane su da oponašaju funkciju manjkavih β-stanica kod osoba s dijabetesom tipa 1. GSK126 i Tazemetostat, dva inhibitora malih molekula koji su već odobreni za liječenje raka, bili su ključni u ublažavanju ograničenja koja je nametnuo enzim EZH2, omogućujući duktalnim stanicama da prihvate funkcije slične β-stanicama.
Inovativan pristup
Ciljanje EZH2 temeljno je za potencijal regeneracije β-stanica, tvrde autori studije koja je objavljena u časopisu Signal Transduction and Targeted Therapy. Reprogramirane duktalne stanice pokazale su proizvodnju i lučenje inzulina kao odgovor na glukozu, prikazujući svoje ponašanje slično β-stanicama.
Taj inovativni pristup bavi se autoimunim uništavanjem β-stanica kod dijabetesa tipa 1, gdje se upravljanje inzulinom i glukozom oslanja na redovite injekcije. Najvažnije je da su regenerirane stanice pokazale sposobnost senzora glukoze, prilagođavajući proizvodnju inzulina.
Dosljedni rezultati
Provedeni testovi, koji su koristili uzorke tkiva osoba u dobi od 56 godina bez dijabetesa te 7 i 61 godinu s dijabetesom tipa 1, otkrili su dosljedne rezultate. Ohrabrujuće je da se normalna proizvodnja inzulina nastavila unutar 48 sati od stimulacije.
Procijenjuje se da oko 422 milijuna ljudi u svijetu ima dijabetes pa bi im ovaj i slični lijekovi mogli uvelike olakšati život. Iako klinička ispitivanja tek treba provesti, navedeno istraživanje predstavlja potencijalni put za ponovno uspostavljanje tjelesnih funkcija ugroženih dijabetesom.
Važan korak naprijed
Smatramo ovaj regenerativni pristup važnim napretkom prema kliničkom razvoju, ističe Sam El-Osta, epigenetičar s Instituta Baker Heart and Diabetes.
Studija naglašava važnost razumijevanja slabo razjašnjenih epigenetskih mehanizama koji upravljaju regeneracijom kod ljudi, označavajući tako ključni korak u istraživanju liječenja dijabetesa.
Izvor: Science Alert
