Razvoj moderne tehnologije donio je niz prednosti: veću dostupnost informacija, lak i brz protok vijesti, veće mogućnosti učenja, zabavu, lakšu komunikaciju s drugima, razmjenu ideja i iskustava, razvoj vještina i znanja, lakše izvršavanje svakodnevnih obveza. Uz prednosti, donio je i niz rizika i opasnosti, poput novih vrsta ovisnosti, elektroničkog nasilja, smanjenja tjelesne aktivnosti, otuđenosti...
Problem koji zaokuplja pažnju roditelja, nastavnika i stručnjaka koji odgajaju i obrazuju djecu i mlade, a o kojem se u posljednje vrijeme puno govori jest vršnjačko nasilje na internetu. Zabrinjava jer ga je teško kontrolirati i spriječiti, a ostavlja ozbiljne posljedice na žrtve.
Vršnjačko nasilje poznato nam je oduvijek, s njim smo se naučili suočavati i na njega reagirati, ali pojava interneta dala mu je novu dimenziju i nove karakteristike. Još uvijek su roditelji, ali i stručnjaci, povremeno zbunjeni i ne znaju kako postupiti u slučaju vršnjačkog nasilja na internetu.
Osim zajedničkih karakteristika koje imaju „tradicionalno“ i „moderno“ vršnjačko nasilje, poput agresivnosti, namjere da se nekoga povrijedi te nemogućnosti žrtve da se obrani, „moderno“ vršnjačko nasilje sa sobom nosi nove opasnosti za žrtvu. Jedna od najvažnijih karakteristika vršnjačkog nasilja na internetu jest činjenica da ono nikad ne prestaje. Od udaraca ili uvreda „licem u lice“ žrtva može pobjeći u sigurnu zonu u kojoj tome neće biti izložena.
Međutim, kada je riječ o nasilju na internetu, uvrede, fotografije, videozapisi i agresija ostaju na internetu i svima su dostupni, neovisno o tome gdje se nalazili. Nadalje, počinitelj nasilja na internetu ima veći osjećaj anonimnosti nego što je to slučaj kod nasilja u stvarnom svijetu. Iako žrtva najčešće zna tko je počinitelj, on u velikom broju slučajeva izbjegne sankcije za svoje ponašanje. S druge strane, počinitelj za vrijeme nasilnog ponašanja na internetu nije u mogućnosti vidjeti reakcije svoje žrtve, zbog čega njegovo ponašanje može postati još agresivnije i bezobzirnije.
U konačnici, čini se da društvo još uvijek ne smatra da je nasilje putem interneta oblik nasilja koji može imati ozbiljne posljedice te nerijetko možemo čuti da se to nije dogodilo u „stvarnom svijetu“ i da su žrtve samo preosjetljive na situaciju koja uopće nije tako ozbiljna. Nažalost, ozbiljnost situacije shvatimo tek kada je šteta već počinjena.
Znakovi izloženosti nasilju na internetu
Žrtve vršnjačkog nasilja na internetu najčešće imaju sljedeće simptome: prestanak korištenja tehnoloških uređaja, izbjegavanje uobičajenih aktivnosti, škole, prijatelja i grupnih okupljanja, nagle promjene raspoloženja, povučenost te izbjegavanje razgovora o svojim aktivnostima na internetu i društvenim mrežama, nesanica i gubitak apetita.
Uloga roditelja
Razgovarajte sa svojim djetetom. Otvoreno i često, čak i kad ne sumnjate da postoji problem. Pokažite mu da vam može vjerovati i da se na vas uvijek može osloniti. Razgovarajte o internetu i ponašanju na društvenim mrežama. Objasnite djetetu da ne smije postojati razlika između ponašanja u stvarnom i virtualnom svijetu – u oba slučaja vrijedi pravilo da druge ljude trebamo uvažavati i poštivati i prema njima se primjereno ponašati, te od njih očekivati isto.
Budite upoznati s ponašanjem svog djeteta na internetu. Kao što želite znati s kim vaše dijete provodi vrijeme u stvarnom svijetu, trebate znati i s kim provodi vrijeme u virtualnom svijetu. Zamolite dijete da vam pokaže koje stranice posjećuje i što tamo radi. Poučite ga da u virtualnoj komunikaciji uvijek treba biti oprezan. Računalo držite na pristupačnom mjestu gdje možete imati nadzor nad djetetovim aktivnostima i odredite vrijeme koje može provesti na internetu. Potaknite dijete da koristi računalo za učenje i druženje. Dajte mu do znanja da vam se može obratiti svaki put kad na internetu primjeti nešto neprimjereno ili uznemirujuće.
S obzirom na veliku količinu informacija, mogućnosti i opasnosti koje sa sobom nosi internet, nemoguće je odjednom odgovoriti na sva pitanja i nedoumice koje se mogu pojaviti. Upravo zbog toga postoji telefonska linija 0800 606 606 na kojoj su stručnjaci s bogatim iskustvom u radu s djecom i mladima uvijek spremni ponuditi pomoć i podršku. Uključite se i vi u kampanju #recinama i prijavite svaki oblik elektroničkog nasilja.
Izvor: CSI
