Nestanak slatke vode sada ubrzava rast razine mora više od topljenja leda, upozorava najnovije istraživanje.
Svjetski oceani rastu ne samo zbog topljenja ledenih ploča, već sve više zbog nestanka slatke vode s kopna. Nova, globalna znanstvena analiza upozorava da čovječanstvo gubi nadzor nad svojim najvažnijim životnim resursom.
Isušivanje kontinenata bez presedana
Znanstvenik Hrishikesh Chandanpurkar sa Sveučilišta FLAME u Indiji, zajedno s međunarodnim timom, analizirao je više od dvadeset godina satelitskih podataka s NASA-inih misija GRACE i GRACE-FO. Zaključili su da slatka voda na kopnu ubrzano nestaje i to rekordnim tempom.
Otkrili smo da su kontinenti (svo kopno osim Grenlanda i Antarktike) prošli kroz stope isušivanja bez presedana i da se kontinentalna područja koja se isušuju svake godine povećavaju za oko dvostruko veću površinu od one američke savezne države Kalifornije, pišu autori istraživanja objavljenog u časopisu Science Advances.
Ljudski faktor, naravno
Znanstvenici naglašavaju da veći dio krize proizlazi iz ljudskog crpljenja podzemnih voda. Na kontinentima bez ledenjaka, 68 posto gubitka slatke vode povezano je s njezinim pretjeranim crpljenjem. Studija ističe Kalifornijsku Središnju dolinu, koja proizvodi 70 posto svjetskih badema, te polja pamuka u središnjoj Aziji pokraj nestalog Aralskog mora kao upečatljive primjere takvog srpljenja.
Trenutno je pretjerano crpljenje podzemnih voda najveći doprinositelj stopama opadanja kopnene zalihe vode u područjima koja se isušuju, značajno pojačavajući utjecaje rastućih temperatura, aridifikacije i ekstremnih sušnih događaja, pišu autori studije.
Klimatske promjene, regionalni učinci i poziv na djelovanje
Satelitski zapisi pokazuju da se vlažna područja dodatno vlaže, dok se suha još brže isušuju.
Suha područja se isušuju brže nego što se vlažna područja vlaže, napominju ipak autori istraživanja. Visoke geografske širine poput onih Kanade i Rusije, obično nevezane uz aridnost, gube slatku vodu zbog topljenja permafrosta i leda.
Znanstvenici procjenjuju da 75 posto čovječanstva, koje živi u 101 državi, sada trpi ubrzani gubitak slatke vode. Ekstremne suše u Europi i Srednjoj Americi dodatno naglašavaju tu opasnost.
Zaštita svjetske zalihe podzemnih voda od najveće je važnosti u svijetu koji se zagrijava i na kontinentima za koje sada znamo da se isušuju, napominju autori studije.
Iako napori da se uspori klimatske promjene možda posustaju, nema razloga da isti bude slučaj s naporima da se uspori stopa isušivanja kontinenata, zaključuju na kraju, jasno pozivajući na aktivno djelovanje protiv takvog scenarija.
Izvor: Science Alert
