Ljudima koji se žele odreći mesa i mliječnih proizvoda bilo bi bolje da prijeđu na konzumaciju mahunarki, poput graha i graška nego da se odluče na vegetarijanske hamburgere i biljna mlijeka, pokazalo je istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Oxford.
Stručnjaci su razmotrili više faktora kada su proučavali 24 alternativne namirnice mesu i mlijeku, uključujući i njihov utjecaj na zdravlje i okoliš, kao i cijenu. Otkrili su da su prirodne biljne namirnice poput graška, soje i graha bile najbolje u svim razmatranim segmentima.
Za usporedbu su prerađenu hranu, poput vegeburgera, zamjenskih obroka za meso poput tofua i tempeha te biljnog mlijeka povezali s manjom koristi za klimu i s većim troškovima u odnosu na neprerađenu hrane, premda su, kako su istaknuli, i te namirnice još uvijek bolje od onih životinjskog porijekla.
Na dnu popisa se našlo meso uzgojeno u laboratoriju, koje se u Britaniji još ne nudi niti prodaje za prehranu ljudi.
Istraživači s Oxforda i Sveučilišnog koledža u Londonu došli su do zaključka da bi odluka o zamjeni konzumacije svih vrsta mesa ili mliječnih proizvoda u zemljama s visokim dohotkom raznim alternativama mesu ili mlijeku s jednakom količinom kalorija mogla smanjiti preuranjenu smrt za do 5 do 6 posto.
Rezultate istraživanja objavili su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).
Najviše dobrobiti za zdravlje ispitanici su imali kada su umjesto mesa konzumirali grašak (6,1 posto), zatim tempeh, grah i soju (5,1 posto do 5,7 posto), vegetarijanske hamburgere i tofu (4 posto do 4,3 posto) te vegetarijanske kobasice i vegetarijansku slaninu (3,5 do 3,6 posto), rekli su.
Među mliječnim alternativama, najveća dobrobit za zdravlje uočena je pri konzumiranju sojina (5,2 posto), a potom bademova mlijeka.
Većina promjena, kada je posrijedi produljenje životnog vijeka, bila je povezana s povećanim unosom vlakana (44 posto), što je jako dobro za zdravlje, a pritom su zamijećene i smanjene vrijednosti lošeg kolesterola te povećanje količine zdravih masti i minerala kalija u organizmu.
Britanski znanstvenici smatraju da bi, kad bi pojedinac zamijenio sve kalorije iz mesa ili mliječnih proizvoda alternativama, ljudi bili skloniji konzumiranju hrane s manje masti i više vlakana jer bi se organizam na njih postupno naviknuo.
Kada su posrijedi klimatske promjene, stručnjaci ističu da je sektor stočarstva odgovoran za većinu svih emisija stakleničkih plinova povezanih s proizvodnjom hrane i za oko 20 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova.
Bez promjena u načinu prehrane na način da se ona više temelji na biljnim namirnicama, utjecaj prehrambenog sustava na okoliš mogao bi predstavljati ozbiljan problem u naporima koji se ulažu u održavanje globalne temperature na ispod 2 Celzijeva stupnja prije industrijskog doba. Naša otkrića upućuju na to da je neprerađena biljna hrana poput soje, graška i graha najprikladnija kao zamjena za meso i mliječne proizvode u zemljama s visokim dohotkom, a i pokazala se dobrom u svim segmentima, zaključili su.
Za usporedbu, prerađena biljna hrana poput vegeburgera i biljnog mlijeka više šteti klimi i rezultira većim troškovima u odnosu na neprerađenu hranu, no i dalje nudi bitne ekološke, zdravstvene i prehrambene prednosti u usporedbi s hranom životinjskog porijekla.
Tim britanskih znanstvenika je zaključio da bi izbor mahunarki u prehrani umjesto mesa i mlijeka smanjio "nutritivnu neravnotežu" u zemljama s visokim dohotkom, poput Ujedinjenog Kraljevstva za polovicu, preuranjenu smrt – osobito od bolesti povezanih s prehranom – za desetinu, utjecaj prehrane na okoliš za više od polovine, a troškove za više od trećine. Smanjenje proizvodnje i konzumacije mesa i mliječnih proizvoda u zemljama s visokim prihodima ključno je za ograničenje klimatskih promjena, gubitak bioraznolikosti i u konačnici je važan za poboljšanje zdravlja ljudi.
Istraživanje je pokazalo da nam je na raspolaganju niz namirnica i prehrambenih proizvoda od kojih bismo imali višestruku korist kada bismo zamijenili meso i mliječne proizvode u sadašnjoj prehrani. Iznenađujuće drugo mjesto iza graha i graška zauzeo je tempeh, tradicionalna indonezijska namirnica napravljena od fermentirane soje, koja zadrži brojna nutritivna svojstva soje bez puno obrade ili aditiva. Ovaj podatak i relativno niska cijena daju mu prednost u odnosu na prerađenije alternative kao što su vegeburgeri, smatra glavni autor studije, dr. Marco Springmann s Instituta za promjenu okoliša u Oxfordu.
Britanski znanstvenici ističu i da, uz tehnologiju koja se danas koristi, emisije koje nastaju laboratorijski uzgojenim mesom mogu biti jednako visoke kao i one koje nastaju kod prerade i proizvodnje goveđih hamburgera, da je trošak i do 40.000 puta veći, a i jednako su loši za zdravlje.
