Više od 18 milijuna ljudi, što je triput više od službenih procjena, vjerojatno je umrlo od posljedica koronavirusa u svijetu, podaci su američkih znanstvenika objavljeni prošli tjedan u časopisu Lancet, dvije godine od dana kada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju.
Umjesto službene procjene po kojoj je od posljedica COVID-19 u svijetu dosad umrlo 5,9 milijuna ljudi, realnije je da ih je od te bolesti do danas umrlo 18,2 milijuna, prenosi Lancet.
Tim stručnjaka koji se bavi praćenjem prekomjernog broja smrtnih ishoda od COVID-19 na američkom sveučilištu Washington u Seattleu, proučavao je stanje u 191 zemlji i teritoriju nastojeći ustanoviti 'stvarni globalni broj smrtnih slučajeva'.
Napominju da su neki smrtni ishodi posljedica zaraze virusom, a ostali su bili povezani s infekcijom koronavirusom. Pojasnili su da je zaraza koronavirusom mogla utjecati na pogoršanje ostalih već postojećih zdravstvenih stanja, poput primjerice bolesti srca ili pluća.
U izračunu ovih podataka koristili su odrednicu koja se naziva višak smrtnosti i omogućuje da se procijeni koliko je više smrtnih ishoda od očekivanog broja u usporedbi s prethodnim godinama.
Stručnjaci su podatke prikupljali pretražujući razne internetske stranice vlada, Svjetsku bazu podataka o smrtnosti, bazu podataka o ljudskoj smrtnosti i podatke Europskoga statističkog ureda.
Ustanovili su da su stope viška smrtnih slučajeva znatno varirale, ovisno o državi ili regiji, no ukupna globalna stopa izračunata u sklopu studije iznosila je 120 smrtnih slučajeva na 100.000 ljudi.
Istraživanjem je ustanovljena najviša stopa smrtnosti u državama s nižim prihodima, poput zemalja Latinske Americe, istočne i središnje Europe i subsaharske Afrike, no broj smrtnih ishoda bio je prilično visok i u nekim državama s visokim dohotkom, kao što su Italija i dijelovi Sjedinjenih Država.
Znanstvenici su usporedili podatke prikupljene između siječnja 2020. i prosinca 2021., s podacima prikupljenim tijekom prethodnih 11 godina.
U prosjeku je, na svakih 100.000 ljudi u svijetu bilo 120 smrtnih ishoda koji nisu bili očekivani ni predviđeni da nije izbila pandemija koronavirusa, napisali su u članku.
Po njihovoj procjeni najviše smrtnih slučajeva, odnosno više nego što je očekivano u uobičajenim okolnostima, uočeno je u području andskih država Latinske Amerike (512 smrtnih slučajeva na 100.000), u istočnoj Europi (345 smrtnih slučajeva na 100.000), u srednjoj Europi (316 smrtnih slučajeva na 100.000), u južnoj subsaharskoj Africi (309 smrtnih slučajeva na 100.000) i u središnjem dijelu Latinske Amerike (274 smrtna slučaja na 100.000).
U Sjedinjenim Državama je stopa viška smrtnosti iznosila 179, a u Velikoj Britaniji 127 ljudi na 100.000 stanovnika.
Istraživači su zamijetili i da je u nekim državama, poput Islanda, Singapura i Australije u spomenutom razdoblju bilo manje smrtnih slučajeva nego što je očekivano u uobičajenim okolnostima.
Najveći broj smrtnih slučajeva koji se povezuju s pandemijom imala je Indija (4,1 milijun), zatim Sjedinjene Države i Rusija (po 1,1 milijun), Meksiko (798.000), Brazil (792.000), Indonezija (736.000) i Pakistan (664.000).
Dodatna istraživanja pomoći će nam da otkrijemo koliko je smrtnih slučajeva izravno prouzročio COVID-19, a koliko ih je neizravna posljedica pandemije, rekao je voditelj studije Haidong Wang sa sveučilišta Washington u Seattleu.
Znanstvenici predviđaju da će se prekomjerna smrtnost povezana s pandemijom u budućnosti smanjiti, zahvaljujući cjepivima i novim načinima liječenja, no upozoravaju da pandemija još nije gotova i da bi se mogle pojaviti nove, opasne varijante koronavirusa.
