Više od 18 milijuna ljudi, što je triput više od službenih procjena, vjerojatno je umrlo od posljedica koronavirusa u svijetu, podaci su američkih znanstvenika objavljeni prošli tjedan u časopisu Lancet, dvije godine od dana kada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju.

Umjesto službene procjene po kojoj je od posljedica COVID-19 u svijetu dosad umrlo 5,9 milijuna ljudi, realnije je da ih je od te bolesti do danas umrlo 18,2 milijuna, prenosi Lancet.

Krvni uzorci testirani na Covid-19, ilustracija Moćan novi alat: Znanstvenici otkrili pomoću kojeg biomarkera u krvi se može predvidjeti prijeti li COVID pacijentu smrt

Tim stručnjaka koji se bavi praćenjem prekomjernog broja smrtnih ishoda od COVID-19 na američkom sveučilištu Washington u Seattleu, proučavao je stanje u 191 zemlji i teritoriju nastojeći ustanoviti 'stvarni globalni broj smrtnih slučajeva'.

Napominju da su neki smrtni ishodi posljedica zaraze virusom, a ostali su bili povezani s infekcijom koronavirusom. Pojasnili su da je zaraza koronavirusom mogla utjecati na pogoršanje ostalih već postojećih zdravstvenih stanja, poput primjerice bolesti srca ili pluća.

U izračunu ovih podataka koristili su odrednicu koja se naziva višak smrtnosti i omogućuje da se procijeni koliko je više smrtnih ishoda od očekivanog broja u usporedbi s prethodnim godinama.

Liječenje COVID pacijenta u bolnici, ilustracija Nova britanska studija pokazala: Vjerojatnost da će necijepljeni umrijeti od bolesti COVID-19 je 32 puta veća

Stručnjaci su podatke prikupljali pretražujući razne internetske stranice vlada, Svjetsku bazu podataka o smrtnosti, bazu podataka o ljudskoj smrtnosti i podatke Europskoga statističkog ureda.

Ustanovili su da su stope viška smrtnih slučajeva znatno varirale, ovisno o državi ili regiji, no ukupna globalna stopa izračunata u sklopu studije iznosila je 120 smrtnih slučajeva na 100.000 ljudi.

Istraživanjem je ustanovljena najviša stopa smrtnosti u državama s nižim prihodima, poput zemalja Latinske Americe, istočne i središnje Europe i subsaharske Afrike, no broj smrtnih ishoda bio je prilično visok i u nekim državama s visokim dohotkom, kao što su Italija i dijelovi Sjedinjenih Država.

Znanstvenici su usporedili podatke prikupljene između siječnja 2020. i prosinca 2021., s podacima prikupljenim tijekom prethodnih 11 godina.

U prosjeku je, na svakih 100.000 ljudi u svijetu bilo 120 smrtnih ishoda koji nisu bili očekivani ni predviđeni da nije izbila pandemija koronavirusa, napisali su u članku.

Slika nije dostupna Studija potvrdila: Ljudi u Africi češće umiru od koronavirusa nego u ostatku svijeta

Po njihovoj procjeni najviše smrtnih slučajeva, odnosno više nego što je očekivano u uobičajenim okolnostima, uočeno je u području andskih država Latinske Amerike (512 smrtnih slučajeva na 100.000), u istočnoj Europi (345 smrtnih slučajeva na 100.000), u srednjoj Europi (316 smrtnih slučajeva na 100.000), u južnoj subsaharskoj Africi (309 smrtnih slučajeva na 100.000) i u središnjem dijelu Latinske Amerike (274 smrtna slučaja na 100.000).

U Sjedinjenim Državama je stopa viška smrtnosti iznosila 179, a u Velikoj Britaniji 127 ljudi na 100.000 stanovnika.

Istraživači su zamijetili i da je u nekim državama, poput Islanda, Singapura i Australije u spomenutom razdoblju bilo manje smrtnih slučajeva nego što je očekivano u uobičajenim okolnostima.

Najveći broj smrtnih slučajeva koji se povezuju s pandemijom imala je Indija (4,1 milijun), zatim Sjedinjene Države i Rusija (po 1,1 milijun), Meksiko (798.000), Brazil (792.000), Indonezija (736.000) i Pakistan (664.000).

Bolnički odjel s najtežim COVID-19 slučajevima Studija pokazala: COVID-19 dvostruko je smrtonosniji od gripe, bez obzira na spol i dob pacijenta

Dodatna istraživanja pomoći će nam da otkrijemo koliko je smrtnih slučajeva izravno prouzročio COVID-19, a koliko ih je neizravna posljedica pandemije, rekao je voditelj studije Haidong Wang sa sveučilišta Washington u Seattleu.

Znanstvenici predviđaju da će se prekomjerna smrtnost povezana s pandemijom u budućnosti smanjiti, zahvaljujući cjepivima i novim načinima liječenja, no upozoravaju da pandemija još nije gotova i da bi se mogle pojaviti nove, opasne varijante koronavirusa.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju