U Europskoj svemirskoj agenciji proučavaju načine na koji bi astronaute mogli poslati na duža putovanja u svemir, tj. na duža vremenska razdoblja. Jedna od ideja o kojoj razmišljaju je i - hibernacija. Naravno, riječ je o pojmu koji povezujemo s nekim životinjama, a ne ljudima, no znanstvenici kažu kako takva ideja i nije tako nemoguća kakvom se čini na prvi pogled. Štoviše, metode slične onima o kojima razmišljaju u ESA-i već su iskušane tijekom terapije kritičnih pacijenata, dok bolnice imaju protokole za stavljanje pacijenata u takvo stanje, kako bi im se usporio metabolizam i kako bi dobili na vremenu za spašavanje pacijenata.
Osim same činjenice da bi astronauti spavali tijekom dalekih putovanja (ako govorimo o Marsu, govorimo o udaljenosti većoj od 50 milijuna kilometara), tako da bi im putovanje brže prošlo, hibernacija bi utjecala i na smanjenje tereta koji bi trebalo nositi na putovanjima. Naime, hibernacijom i usporavanjem metabolizma smanjile bi se potrebe astronauta za hranom i vodom, ali i prostorom jer bi većinu vremena provodili u malim kapsulama u kojima bi spavali.
Nakon uspješnog lansiranja i namještanja svih postavki svemirskog broda, astronauti bi se smjestili u kapsule koje bi se zamračile, popili bi posebnu tabletu za hibernaciju, nakon čega bi pali u višednevni san, dok bi se temperatura njihova tijela smanjila.
Naravno, brojni su izazovi pred znanstvenicima kada je u pitanju hibernacija - pitanje je kakav bi bio njen utjecaj na tijelo, a treba uzeti u obzir na mogućnost nekih hitnih situacija i kako reagirati na njih (tko će reagirati na neku opasnost ako svi spavaju), kao i na utjecaj hibernacije na mentalno stanje astronauta. U ESA-i vjeruju da će hibernacija astronauta biti moguća na putu do Marsa unutar dva desetljeća. Već su okupili tim znanstvenika koji proučavaju hibernaciju i planiraju provesti testove na životinjama, a naknadno i na ljudima te vjeruju da bi unutar 20 godina zaista mogli imati formulu za uspješnu hibernaciju koja će omogućiti duža svemirska putovanja, bez posljedica za zdravlje astronauta.
Naravno, to je samo dio problema koji stoje pred znanstvenicima prilikom planiranja putovanja na druge planete, poput npr. Marsa. Ostali izazovi odnose se na pogonski sustav i samu letjelicu, općenito planiranje tako kompleksnih misija, logistike, zaštite od radijacije, razvoja potencijalnog staništa na Crvenom planetu itd.
Izvor: Digital Trends
