Nova studija sugerira: Odgovor na rizik od razvoja teškog oblika COVID-19 zapravo leži u krvi

Novo istraživanje europskih znanstvenika potvrdilo je važnost krvne grupe u određivanju rizika od teškog oblika COVID-19, no otkrili su i druge faktore u krvi koji ukazuju na razinu tog rizika.

Branimir Vorša | 08.03.2022. / 11:55

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Više faktora igra ulogu u složenim bolestima poput COVID-19, a znati što su oni, važno je za predviđanje kako će različiti ljudi biti pogođeni s bolešću.

Na početku pandemije COVID-19 utvrđeno je da starosna dob, prekomjerna tjelesna težina ili pušenje povećavaju rizik od razvoja teškog oblika te bolesti. To je potom utjecalo na odluke o javnom zdravstvu, jer su starije su osobe bile prioritet kod uvođenja cjepiva i procjepljivanja populacije.

No postoje i drugi biološki faktori koji su uključeni u COVID-19 i koji su manje shvaćeni. Uzmimo u obzir, primjerice, tisuće proteina s različitim funkcijama koji cirkuliraju u krvi čovjeka. Neki igraju ulogu u obrani tijela od virusa, drugi prenose molekule po tijelu ili djeluju kao glasnici za distribuciju informacija.

Slika nije dostupna Švedski istraživači otkrili kako teški oblik bolesti COVID-19 utječe na krv i krvne žile pacijenata

Kroz te funkcije, ti proteini mogu utjecati na razvoj i ozbiljnost COVID-19, i što je najvažnije, nemamo ih svi u istim količinama u sebi.

Zbog toga ljudi razvijaju različite oblike bolesti COVID-19: neki dobiju curenje iz nosa ili groznicu, dok drugi imaju teške simptome i moraju ići u bolnicu. Nekolicini nesretnika možda će trebati intenzivna njega, a u najtežim slučajevima neki mogu i umrijeti.

Budući da je broj proteina u ljudskom tijelu tako velik, teško je odrediti točne proteine ​​i biološke sustave koji uzrokuju te različite ishode. Ipak, to je bio cilj tima europskih znanstvenika, predvođenih Alishom Palmosom s King's Collegea u Londonu, koji su o rezultatima svojeg istraživanja pisali za The Conversation.

Navedeni tim istražio je u novoj studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu PLOS Genetics više od 3000 krvnih bjelančevina koristeći tehniku ​​nazvanu Mendelska randomizacija. Ovdje, umjesto da se izravno izmjeri nešto za što se misli da ima učinak na bolest (u ovom slučaju, protein u krvi) te potom utvrdi da li je razina toga povezana s ozbiljnošću bolesti, zapravo se gledaju varijacije u genima koje utječu na razinu tvari i ispituje se kako to utječe na ishod bolesti.

Slika nije dostupna Velik uspjeh znanstvenika: Otkriven siguran način kako ljudske organe za presađivanje učiniti dostupnijima

Razlog tome jest ako se izravno gledaju razine proteina u krvi, ne možete biti sigurni da drugi vanjski čimbenici, poput izbora načina života ili čak obolijevanja od COVID-19, ne utječu na njih u trenutku mjerenja.

Geni se, s druge strane, ne mijenjaju tijekom nečijeg života. Stoga omogućuju pouzdaniju identifikaciju ljudi s visokim i niskim razinama tvari od interesa te tako pružaju robusnije procjene o tome kako nešto poput proteina u krvi utječe na bolest kao što je COVID-19.

Tim znanstvenika prvo je morao identificirati koji su geni povezani s različitim krvnim proteinima. To su učinili gledajući rezultate istraživanja povezanosti na razini genoma. Riječ je o velikim istraživanjima koja se bave genetskim i biološkim razlikama među mnogim ljudima, kako bi se pratile veze između genetskih varijanti i određenih karakteristika. Opsežni rezultati u cijelom genomu također su uspjeli pratiti veze između gena i rizika od teškog oblika bolesti COVID-19.

Analizirajući sve te podatke, tim je identificirao nekoliko proteina koji potencijalno povećavaju ili smanjuju rizik od teškog COVID-a. Na primjer, otkrili su da povećane razine proteina zvanog FAAH2 mogu povećati rizik da netko treba bolničko liječenje zbog COVID-19. FAAH2 uzrokuje da stanice apsorbiraju i inaktiviraju tvari koje se zovu endokanabinoidi. Navedene tvari imaju protuupalni učinak, a studije su čak sugerirale da bi se mogli koristiti i kao tretmani za COVID-19. To bi objasnilo zašto je problematično imati više proteina koji ih uklanjaju, jer to potencijalno smanjuje sposobnost tijela da kontrolira upalu uzrokovanu s bolesti COVID-19.

Slika nije dostupna Znanstvenici osmislili kako testirati zgrušavanje krvi pomoću samo jedne kapi i pametnog telefona

Još jedan utjecajni protein koji su znanstvenici identificirali bio je ABO enzim. On određuje čovjekovu krvnu grupu i vruća je tema u istraživanju COVID-19. Navedena nova studija je pokazala kako se čini da viša razina ABO enzima povećava rizik od hospitalizacije i naknadne potrebe za intenzivnom skrbi.

Prethodne manje studije pokazale su da je krvna grupa A češća kod osoba s teškim oblikom COVID-a. Nalazi nove studije potvrđuju tvrdnju da enzim ABO i krvna grupa utječu na težinu COVID-a.

COVID-19 također može uzrokovati bolest u krvnim žilama, osobito kada je teška. Nova studija je međutim otkrila kako se čini da proteini koji privlače bijele krvne stanice na zid krvnih žila štite od teškog COVID-a. Odavno je poznato da privlačenje većeg broja bijelih krvnih stanica poboljšava imunološki odgovor u stjenkama krvnih žila, a čini se da to posebno kod COVID-19 pomaže u borbi protiv infekcije.

Identificiranje tih faktora rizika može pomoći znanstvenicima da razviju nove terapije, jer bi ti proteini mogli biti ciljani novim lijekovima (ili postojećim koji su prenamijenjeni). Također omogućuje sastavljanje popisa proteina kojima drugi istraživači mogu dati prioritet, tako da se u budućnosti može još više razumjeti koji su biološki faktori rizika za COVID-19.

Izvor: The Conversation

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti