Držeći u ruci gole grane gorgonskog koralja, Tristan Estaque iz grupe za očuvanje mora 'Septentrion Environnement', vraća se očajan nakon ronjenja uz obalu Marseillea te AFP-u sa žaljenjem kaže da se "situacija tako brzo pogoršala".
Ronilačka istraživanja obavljena prije samo dva mjeseca otkrila su netaknuta područja prepuna lepeza gorgonskih koralja s ljubičastim resama.
Šuma duhova, poput drva bez lišća i kore
Estaque kaže da je to sada "šuma duhova", a goleme lepeze većinom su bez živog tkiva. Zamislite drvo bez lišća i kore, kaže znanstvenik.
Gorgonski koralji, koji imaju fleksibilne kosture prekrivene polipima, pronalazimo diljem planeta. Za one u Mediteranu znanstvenici kažu da stvaraju prave "šume" u kojima se skriva golem broj različitih koraljnih vrsta, iznimno osjetljivih na ljudske aktivnosti.
Ribarske mreže, sidra i neoprezni ronioci mogu potrgati njihovu osjetljivu strukturu, a izloženost kontinuiranoj toplini i iznimno visokim temperaturama za njih može biti smrtonosna.
U ovogodišnjem izvješću UN-ovih stručnjaka za klimu upozorava se na to da su morski toplinski valovi sve češći.
Snažan morski toplinski val ovo je ljeto pogodio zapadni dio Sredozemlja. Temperatura je ondje bila i do pet Celzijevih stupnjeva viša od uobičajene, podaci su organizacije Mercator Ocean International, koja vodi europsku službu za praćenje oceana.
Temperatura mora i do 30 Celzijevih stupnjeva
U nekim je djelovima temperatura mora dosezala i 30C.
Nedavna istraživanja Septentrion Environnementa pokazala su da je od tada uginulo između 70 i 90 posto populacije crvenih gorgonija blizu Marseillea.
Solene Basthard-Bogain, jedna od stručnjakinja iz grupe kaže da je učinak bio poput "podvodnog pakla" i da se to ne događa samo blizu južne francuske obale.
Smrtnost gorgonija zamijećena je i uz španjolske obale te oko Sardinije, kazala je Stephane Sartoretto iz francuske istraživačke agencije Ifremer.
Čini se da jačina udara varira ovisno o dubini na kojoj žive koralji. Uz pilasto nazubljenu obalu francuskog nacionalnog parka Calanques, prošaranu stjenovitim uvalama i plitkim staništima gdje gorgonski koralji žive na dubini od samo šest metara, odumiranje je osobito intenzivno.
Sartoretto kaže da na Balearskom otočju koralji žive u dubljim predijelima, odnosno na 40 metara dubine, zbog čega su manje ugroženi.
Stradale spužve i školjkaši
Osim gorgonskih koralja od posljedica visokih morskih temperatura stradale su spužve i školjkaši. Morski toplinski val pogodio je i uzgoj dagnji.
U području Španjolske tijekom ljeta je izgubljen urod oko 150 tona komercijalnih dagnji i oko 1000 tona mladih dagnji, namijenjenih urodu za iduću godinu.
Pad temperatura u Sredozemlju mogao bi pridonijeti spasu onih koralja koji su za vrijeme ljeta izbjegli ljetno odumiranje, kaže Basthard-Bogain koja je ipak zabrinuta zbog toga što bi svi patogeni koji su se ondje možda proširili zbog vrućine i dalje mogli biti prisutni u podmorju.
Dodaje i da strahuje od još jednoga vrućeg perioda prije kraja jeseni koji meteorolozi ne mogu isključiti.
Sartoretto kaže kako ga brine da bi opetovana razdoblja toplinskog stresa mogla biti razorna za koralje.
Morali bismo razmisliti i o mogućnosti njihova nestanka, kaže znanstvenik, dodajući da je stopa njihove reprodukcije vrlo spora.
Situaciju uspoređuje s onom na kopnu nakon šumskog požara i upozorava da će koraljima biti potrebna desetljeća da bi se obnovili.
