Godina koja će ubrzo biti iza nas bila je iznimno topla, a novi podaci iz britanskog Met Officea kažu da će 2023. biti još i toplija te jedna od najtoplijih u povijesti.
Ako se predviđanja pokažu točnima, čeka nas i 10. godina zaredom u kojoj će globalna temperatura biti najmanje jedan Celzijev stupanj iznad prosjeka. Povrh toga, svijet je već doživio globalno zatopljenje od 1,1 stupnja u odnosu na doba prije industrijske revolucije između polovice 18. i do kraja 19. stoljeća.
U cilju izbjegavanja najgorih posljedica klimatskih promjena, svjetske vlade obećale su smanjiti emisije ugljika, s ciljem zadržavanja porasta globalnog zatopljenja ispod 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka iz doba prije industrijske revolucije. Ipak, sve je jasnije da to postaje sve manje vjerojatno.
Utjecaji dvaju vremenskih fenomena
Predviđanja za 2023. godinu kažu da će temperature u biti između 1,08 i 1,32 Celzijeva stupnja iznad predindustrijskog prosjeka.
Godina koja drži rekord kao najtoplija od početka mjerenja 1850. godine zasad je 2016., a postizanju tog neslavnog rekorda pomogao je i vremenski fenomen poznat kao El Niño.
Još jedan vremenski obrazac utjecao je na globalno zatopljenje u posljednje tri godine, a riječ je o vremenskom fenomenu La Niña. Kod tog vremenskog fenomena temperature mora postaju niže od prosjeka u Tihom oceanu te tako snižavaju globalnu prosječnu temperaturu.
Meteorolozi sad predviđaju da će La Niña prestati, što znači i novo podizanje globalnog temperaturnog prosjeka u 2023., otkud dolaze i očekivanja da će godina pred nama biti još toplija od 2022., koja je na samom izmaku.
Čeka nas ubrzano zatopljenje
Možda i jedina dobra vijest jest to što meteorolozi ne očekuju da će 2023. srušiti temperaturni rekord jer El Niño neće povisiti globalnu temperaturu, objašnjava profesor Adam Scaife, voditelj dugoročnih predviđanja u Met Officeu. Ipak, neki dijelovi svijeta, poput Arktika, zagrijavaju se brzinom većom od prosjeka.
Sljedeće će godine prirodni i privremeni učinak kočenja La Niñe oslabjeti. Puna papučica gasa potaknut će zagrijavanje tijekom sljedeće godine i nastaviti u budućnosti, zajedno s ozbiljnijim kišnim, sušnim i vrućim ekstremima, dok se ne uspostave politike postizanja nulte neto emisije stakleničkih plinova, rekao je za BBC News Richard Allan, profesor klimatskih znanosti na Sveučilištu Reading.
Znanstvena predviđanja govore da će porast temperature dovesti do razornih učinaka na ljude i prirodu, uključujući više suša, dezertifikacije i bolesti povezanih s vrućinom.
Samo u 2022. godini pali su neslavni temperaturni rekordi, primjerice u Velikoj Britaniji, gdje je prvi put ljeti zabilježeno 40 Celzijevih stupnjeva, dok su Indija i Pakistan u svibnju trpjele čak 51 stupanj. Povrh svega toga, Europu i Australiju poharali su razarajući požari koji su povezani s tim ekstremnim vrućinama.
Izvor: BBC News