Znanstvenici su se prilikom istraživanja mozga dosad uglavnom fokusirali na zagonetnu sivu tvar. Međutim, nova studija naglašava značaj bijele tvari, dijela mozga o kojem se manje raspravlja.
Siva tvar prvenstveno se sastoji od tijela živčanih stanica, koje imaju važnu ulogu u funkcijama poput govora, učenja, spoznaje, osjeta i kretanja. Nasuprot tome, bijela tvar prvenstveno se sastoji od aksona, odgovornih za međusobno povezivanje moždanih stanica i olakšavanje komunikacije s ostatkom tijela.
Znanstvenici sa Sveučilišta Vanderbilt započeli su novu studiju koristeći funkcionalnu magnetsku rezonanciju (fMRI) kako bi istražili promjene u aktivnosti bijele tvari dok su subjekti uključeni u zadatke, poput pokreta prstiju. Njihova studija objavljena je u časopisu PNAS.
Nije samo pozadinska buka
Signali bijele tvari često se zanemaruju u fMRI skeniranju zbog njihove suptilnosti i neuhvatljivosti. Kako bi se prevladalo to ograničenje, sudionici studije upućeni su da ponavljaju svoje dodijeljene zadatke kako bi se uspostavili uočljivi obrasci.
Rezultati su otkrili vidljivo povećanje signala ovisnih o razini oksigenacije krvi (blood oxygenation-level dependent ili BOLD) unutar bijele tvari, što ukazuje na pojačanu aktivnost mozga tijekom obavljanja zadatka. Točne implikacije tog opažanja zasad ostaju nejasne.
Ne znamo što to znači. Samo znamo da se nešto događa. U bijeloj tvari doista postoji snažan signal, ističe Kurt Schilling, biomedicinski inženjer.
U sivoj tvari povećanje BOLD signala odgovara povećanom protoku krvi i oksigenaciji, što označava povećanu aktivnost mozga. Ta pojava može značiti veću potrošnju kisika tijekom aktivnosti mozga ili imati neku vezu s funkcijama sive tvari.
Razumijevanje zamršenosti aktivnosti bijele tvari za znanstvenike je imperativ jer poremećaji u povezivanju mogu dovesti do poremećaja u rasponu od epilepsije do multiple skleroze.
Signal se različito mijenja u različitim putovima bijele tvari, i to je u svim putovima bijele tvari, što je jedinstveno otkriće, objašnjava Schilling.
Naknadne studije mogle bi dublje proučiti te signale bijele tvari, osobito u kontekstu stanja poput Alzheimerove bolesti. Znanstvenici također žele istražiti temeljne biološke čimbenike koji pridonose tom fenomenu. Zalažu se i za promjenu perspektive te naglašavaju važnost priznavanja aktivnosti bijele tvari kao vrijednog pokazatelja moždane aktivnosti umjesto da je odbace kao pozadinsku buku.
25 ili 30 godina zanemarivali smo drugu polovicu mozga, poručio je na kraju Schilling.
Izvor: Science Alert
