Otkako su računala i pametni telefoni postali neizostavan dio svakog kućanstva, znanstvenici upozoravaju kako bi ipak trebalo ograničiti vrijeme koje i odrasli i djeca provode pred tim ekranima. Ne samo zbog mentalnog već i zbog fizičkog zdravlja.
Istraživanje TU Dublin fokusiralo se na to kako ekrani utječu na vid djece, nakon što su znanstvenici u nekoliko navrata upozoravali na sve veće stope kratkovidnosti kod djece i pojavu problema s vidom u sve ranijoj dobi.
Predviđa se da bi od 2030. godine više od 2,5 milijardi ljudi diljem svijeta moglo biti kratkovidno. Problem je i što je kratkovidnost progresivna, odnosno što ranije dijete razvije kratkovidnost, veća je vjerojatnost da će imati tešku kratkovidnost u odrasloj dobi.
U studiji "Ireland Eye" obuhvaćeno je 1626 školaraca iz nasumično odabranih 37 škola diljem Irske. Znanstvenici su otkrili kako je čak trećina obuhvaćenih školaraca više od preporučena dva sata dnevno pred različitim ekranima. Utvrdili su i kako su djeca koja su dva i više sata dnevno provela na otvorenom imala bolji vid, rjeđe su trebale naočale i imala zdraviju težinu. S druge strane, djeca koja su bila vani manje od sat vremena dnevno imala su čak pet puta veću vjerojatnost da će biti kratkovidna.
Kako navode irski znanstvenici, glavni je izazov dječjem vizualnom sustavu blizina ekrana i koliko dugo djeca gledaju u njega. Djeca drže ekrane, pogotovo ekrane tableta i pametnih telefona, blizu svog lica, pa prisiljavaju oko na veće fokusiranje. Problem je što se prilikom fokusiranja na objekt u blizini predmeti u perifernom vidu zamagljuju. To "periferno defokusiranje" šalje biokemijske signale koji govore oku da ispravi problem izduživanjem očne jabučice kako bi svjetlost bolje padala na mrežnicu. Što oko više pokušava popraviti fokus, to se više produljuje i kratkovidnost, zapravo postaje još gora.
Dodatni je problem razina svjetla u zatvorenom prostoru. Razina svjetlosti u sobama niža je nego na otvorenom. Čak i ako osoba sjedi u hladu i nosi sunčanje naočale, izložena je 11 do 43 puta većoj razini svjetlosti nego u zatvorenom prostoru. Jako svjetlo pak simulira oslobađanje dopamina, stabilizira rast očiju i smanjuje progresiju miopije.
Naime, kako objašnjavaju znanstvenici, dnevno svjetlo sinkronizira tzv. unutarnji sat, odnosno cirkadijalni ritam, dok ga umjetno osvjetljenje remeti, čime se destabilizira rast očiju. Irski su znanstvenici tijekom istraživanja otkrili da djeca s visokom kratkovidnošću odlaze na spavanje kasnije i imaju lošiju kvalitetu sna.
Irska studija zaključuje da djeca koja drže ekrane blizu lica dulje vrijeme, u zatvorenom prostoru i manje izlaze na dnevno svjetlo imaju veći rizik od razvijanja miopije i kratkovidnosti te njihovo brže napredovanje. Djeca bi, dodaju znanstvenici, trebala vrijeme provoditi na otvorenom, i to barem dva sata dnevno, a kad provode vrijeme pred ekranima, trebala bi se držati pravila 30-30 - odnosno držati zaslon na udaljenosti od barem 30 centimetara tijekom ne više od 30 minuta, a potom napraviti pauzu.
Izvor: RTE
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
