Oko 14 posto koralja nestalo je u svijetu od 2009. do 2018. godine zbog klimatskih promjena, pretjeranog izlova ribe te onečišćenja, objavila je u utorak Globalna mreža za praćenje koraljnih grebena (GCRMN).

tri vijesti o kojima se priča Netflix, ilustracija We're goin' up, up, up… Jeste li ga pogledali? Ovo je najgledaniji film na Netflixu svih vremena Pandemija, ilustracija Mogu li te promjene nestati? Otkrili neočekivanu posljedicu pandemije: Čak i kod ljudi koji nikada nisu bili zaraženi Sunce i more na jadranskoj obali Ozbiljne posljedice Znanstvenici upozoravaju na opasnost koja prijeti Jadranu: "Očekivali smo to tek krajem stoljeća..."

Stanje koraljnih grebena u svijetu u 2020. "daje do danas najprecizniji pregled šteta koje rast temperature nanosi koraljnim grebenima u cijelom svijetu", priopćila je organizacija.

Slika nije dostupna Maleni robot meduza mogao bi spašavati koraljne grebene

Slika nije dostupna Znanstveno iznenađenje stoljeća: Pronađen novi koraljni greben viši od 500 metara

Izvješće je sastavila na temelju podataka prikupljenih na 12.000 mjesta u 73 države.

Koraljni grebeni u cijelom svijetu izloženi su stalnom stresu koji dolazi od globalnog zatopljenja i klimatskih promjena te drugih lokalnih pritisaka kao što je pretjerano ribarenje, neodrživo upravljanje obalnim područjima i pad kakvoće vode, objašnjava GCRMN.

Od 2009. do 2018., svijet je izgubio gotovo 14 posto koralja u koraljnim grebenima, što je gotovo 11.700 km četvornih koralja ili količina veća od svih živućih koralja Australije, navodi se.

U izvješću se objašnjava zašto je važno očuvanje koralja.

Iako grebeni pokrivaju manje od 1 posto oceanskog dna, oni su dom za najmanje četvrtinu cjelokupne morske flore i faune, oni su ključno stanište i izvor proteina i lijekova, objašnjava organizacija.

Jednako su važni i za čovjeka jer "najmanje milijarda ljudi na Zemlji ovisi o njima da bi se prehranila i štitila od oluja i erozija".

Slika nije dostupna Veliki koraljni greben nestaje: U 30 godina izgubio više od polovice svojih koralja

Slika nije dostupna Australski znanstvenici uzgojili koralje otporne na više temperature

Studija deset koraljnih regija u svijetu pokazuje da "je izbjeljivanje koralja izazvano rastom temperature na površini mora glavni čimbenik nestanka koralja", a posebno snažna epizoda dogodila se 1998. godine.

Klimatske promjene najveća su prijetnja svjetskim koraljnim grebenima i moramo učiniti sve da ograničimo najbrže što možemo svjetske emisije stakleničkih plinova, inzistira Paul Hardisty, glavni direktor Australskog instituta za znanost mora čije se riječi citiraju u priopćenju.

Izvješće je objavljeno manje od mjesec dana do COP26, samita UN-a za klimu koji počinje 31. listopada u Škotskoj,

Brojni koraljni grebeni u svijetu otporni su i mogu se obnoviti ako im uvjeti to omoguće, navodi se u priopćenju i dodaje: To pruža nadu u dugoročno zdravlje koraljnih grebena ako se mjere poduzmu odmah.