U Čileu se trenutačno gradi opservatorij Vera C Rubin u kojem će se, jednom kada bude funkcionalan početkom 2025. godine, provoditi brojna astronomska istraživanja. Među inim, zvjezdarnica će biti zadužena za pronalaženje asteroida u svemiru koji bi mogli biti potencijalno opasni za naš planet. Upravo za tu namjenu, pronalaženje asteroida, razvijen je i poseban algoritam nazvan HelioLinc3D koji će se koristiti u zvjezdarnici.

tri vijesti o kojima se priča Cheyava Falls u dolini Neretva Vallis u krateru Jezero na Marsu Na Marsu NASA zagolicala maštu javnosti: U dolini Neretve pronađeni tragovi izvanzemaljskog života? Droga, ilustracija Roditelji, oprez! "Najopasnija mreža za mlade": Omiljena platforma prepuna je seksualnih predatora i dilera droge BYD-jevi automobili, ilustracija Jednostavno je Nema tu nikakve magije: Šef Riviana objasnio zašto su kineski automobili jeftiniji od konkurencije

Slika nije dostupna NASA-ina misija udara u asteroid pokrenula je i nešto neočekivano

U tijekom je njegovo testiranje te su se dosadašnji testovi pokazali vrlo uspješnim. Naime, HelioLinc3D testiran je na podacima NASA-ina sustava ranog upozorenja (ATLAS) koji je razvijen na Sveučilištu na Havajima te je na temelju tih podataka već pronašao potencijalno opasan asteroid dužine veće od 180 metara.

Asteroid je nazvan 2022 SF289, a prema nekim predviđanjima, njegov potencijalni udar u Zemlju (kao mjesto udara proizvoljno je odabrano područje New Yorka) imao bi snagu 172 megatona TNT-a te bi iza sebe ostavio milijun mrtvih. Srećom, od ovakvih scenarija ipak ne treba strahovati.

Naime, potencijalno opasni asteroidi za Zemlju su oni čija je dužina veća od 120 metara i koji se našoj planeti približavaju na udaljenost manju od 8 milijuna kilometara. Zemlja se, srećom, ne nalazi na njihovoj putanji, no zbog blizine (u svemirskim razmjerima) prolaska pored naše planete pod budnim su okom astronoma.

Što se asteroida 2022 SF289 tiče, on bi trebao proći pored Zemlje na udaljenosti od 225 tisuća kilometara. Veliku ulogu u njegovom otkrivanju imao je i hrvatski znanstvenik Mario Jurić, profesor astronomije na Sveučilištu u Washingtonu i vodeći znanstvenik tima koji je razvio algoritam HelioLinc3D.

Ovo samo pokazuje što možemo očekivati od opservatorija Rubin za manje od 2 godine, kada će HelioLinc3D otkrivati objekte poput ovog svake noći, komentirao je Jurić. Naglasio je i kako je ovo samo uvod u astronomiju baziranu na brojnim podacima, od algoritama za pronalaženje asteroida do kodova koje će razvijati umjetna inteligencija.

Slika nije dostupna Astronomi napravili kartu kretanja opasnih asteroida za sljedećih tisuću godina, jedan istaknuli kao posebno opasan

S njim se slaže i Ari Heinze, jedan od developera koji je radio na ovom algoritmu. On je za medije rekao kako će podaci koje će astronomi dobivati s novog opservatorija, zajedno s novim algoritmom, omogućiti pronalaženje puno većeg broja do sada nepoznatih svemirskih objekata, što će svijet učiniti još sigurnijim mjestom.

Asteroid 2022 SF289 do sada nije pronađen jer ga je, zbog svjetlosti zvijezda, bilo jako teško vidjeti. Podsjetimo, sredinom srpnja Zemlji se približio asteroid veličine zgrade od 20 katova kojeg znanstvenici nisu primijetili na vrijeme, tj. primijetili su ga tek dva dana nakon što je prošao pored naše planete.

Izvor: CBS News