Trenutno ne postoje pouzdane informacije o tome koliki broj ljudi u Hrvatskoj stalno ili povremeno radi preko digitalnih platformi. Prvi podaci govorili su o 40.000 ljudi, neke procjenebroje do njih 100.000, dok npr. podaci Eurofonda (Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta) kažu da je gotovo 10 posto stanovnika naše države u nekom trenutku radilo na platformama u posljednjih 6 godina.
Ovakav način rada, koji je u Hrvatskoj, ali i u cijelom svijetu u porastu u posljednjih nekoliko godina, ima mnogo prednosti, poput fleksibilnosti, neovisnosti i slobode, ali i nedostataka koji se u najvećem dijelu odnose na zaštitu prava radnika.
O svemu tome razgovaralo se u sklopu prve domaće Gig konferencije koja je u Zagrebu okupila dvjestotinjak predstavnika gig radnika, ali i agregatora i predstavnika državnih tijela.
Uvod je dala ekonomistica Vedrana Pribičević, koja je dala povijesni, ali i aktulani pregled gig ekonomije, uz naglasak kako su promjene neizbježne te da je važno da se regulativa prilagodi realnom stanju na tržištu.
Iako se na prvi pogled može činiti kako je sve “med i mlijeko”, poljski poduzetnik Tomasz Milosz ističe kako postoje i određeni izazovi i rizici unutar gig ekonomije.
Najveću bojazan većina gigera, odnosno gig radnika ima od financijske nestabilnosti i nedostatka benefita. Mnogi od njih, npr. nemaju riješeno zdravstveno osiguranje ili mirovinsko. Ipak, dvije trećine njih, prema našim istraživanjima, zadovoljno je svojim statusom, rekao je Milosz, osnivač i CEO start-upa GIGLIKE, koji je nakon 20 godina rada u korporaciji postao gig radnik i već godinama u Poljskoj radi na popularizaciji ovog načina rada.
Za razliku od mnogih zemalja EU koje nemaju nikakvu regulativu, Hrvatska je izmjenama Zakona o radu ove godine krenula u regulaciju, a sve o novom sustavu nadzora platformskog rada ispričao je Dražen Opalić, ravnatelj Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.
Tako će s prvim danom 2024. godine, digitalne radne platforme morati Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u stvarnom vremenu dostavljati podatke o broju radnika na platformi, vrsti ugovornog odnosa, lokaciji obavljanja posla kao i vremenu kada je posao započeo i završio. Sve te podatke platforme će biti dužne dostaviti u novi Vladin informacijski sustav Jedinstvena elektronička evidencija rada (JEER).
Sustav je u fazi testiranja, a tijekom prosinca trebao bi biti funkcionalan. Sustav će zahtijevati upisivanje u registar svih radnih platformi i agregatora, ističe Opalić, dodajući kako su izmjenama i dopunama Zakona o radu te donošenjem novog Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada stvoreni preduvjeti za izradu ovakvog sustava.
Ovim smo sustavom htjeli omogućiti zaštitu prava radnika, ali i omogućiti platformama korištenje njihovog poslovnog modela. Rad na digitalnim platformama može se nadzirati jedino digitalnim putem, zato smo i stvorili sustav u kojem će se sve platforme morati upisati i tako ćemo u realnom vremenu pratiti ispunjavaju li sve odredbe zakona i pravilnika, rekao je Opalić.
Na panelu na temu "Platformski rad - samozaposleni ili u radnom odnosu", u kojoj su, uz Opalića, sudjelovali Irena Weber, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, Morena Šimatić, country menadžerica Ubera, general manager Glovo Hrvatska Drago Cota i agregator Ivan Jarnec raspravljalo se o dobrim i lošim stranama takvog rada.
Cota je rekao kako nema generacijske barijere te da imaju dostavljače od 18 godina sve do umirovljenika, s čime se složila i Morena Šimatić, koja je istaknula benefite takvog rada za, primjerice, majke i žene koje trenutno nemaju pristup klasičnom tržištu rada.
Kao društvo smo svi ostali zatečeni popularnošću platformskog rada, posebno u pandemiji, ali moramo se prilagođavati, iako postoje izazovi za gospodarstvo i društvo u cjelini. Recimo, dobro je da žene imaju mogućnost takvog rada, ali to ne rješava problem neravnopravnosti žena na tržištu rada. Vrijeme je da se prilagodimo novim generacijama jer se one sigurno neće prilagoditi nama, rekla je Irena Weber, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca.
O manipulacijama agregatora-posrednika pričao je Ivan Jarnec, koji zapošljava stotinjak ljudi kao agregator.
Kad se promijenio Zakon o radu, mi smo odmah počeli raditi po propisima i brzo smo počeli gubiti ljude koji su naviknuli na to da smo u nekoj sivoj zoni. Mislim da danas svi uključeni već znaju kome mogu vjerovati i tko radi legalno, a tko ne, rekao je Jarnec.
U predavanju pod nazivom „Trendovi digitalnih platformi“, Drago Cota, General manager Glovo Hrvatska, istaknuo je kako je jedan od najvećih trendova Q-commerce, odnosno sve više Hrvata naručuje namirnice preko aplikacija. Tako i platforme poput Glova imaju sve više ekspres trgovina koje jamče dostavu mješovite robe do 30 minuta.
Konferencija je zaključena panel diskusijom "Budućnost tržišta rada", koju je moderirao Aco Momčilović iz FutureHR-a, sudjelovali su dostavljač Jurica Ćutuk, Nik Kolveshi Radlović iz Kolekcionarta, general manager Wolt Hrvatska Marin Šušnjar, Ivan Todorić, vlasnik ugostiteljske tvrtke Ammi i Fabijan Popović iz Bolta.
Svi sudionici konferencije pozdravili su napore Ministarstva rada o regulativi ovog područja, a sve su platforme sudjelovale u savjetovanju pri izmjenama Zakona o radu. Marin Šušnjar istaknuo je kako će Wolt uskoro omogućiti i zapošljavanje onima koji to žele.
Dosad je karakteristika platformi bila da ne zapošljavaju. Mogli ste raditi kao samozaposleni, dakle preko svog obrta ili tvrtke, ili preko agregatora. Mi ćemo to promijeniti jer nekome možda odgovara da radi ovaj tip posla, ali da mu poslodavac određuje smjene i kad će raditi, rekao je Šušnjar.
Način organizacije rada koji počiva na karakteristikama gig ekonomije je budućnost, odnosno u velikom omjeru i sadašnjost u zapadnim zemljama, i ako u svojim redovima želimo imati dobar talent moramo znati raditi unutar takvog sustava i regulirati ga – na korist svih aktera, dodao je Nik Kolveshi Radlović.
Fabija Popović iz Bolta rekao je kako smo ponekad prekritični prema Hrvatskoj i da treba znati prepoznati kad se radi nešto dobro.
Ministarstvo prometa je 2018. odlično odradilo posao kad su platforme za vožnju došle na tržište, a vjerujem i kako će s ovim izmjenama Zakona o radu biti isto tako. Digitalne platforme donose dodanu vrijednost tržištu na kojem rade jer puno brže povezujemo ponudu i potražnju, rekao je Popović. Na panelu je svoje iskustvo podijelio i Ivan Todorić, vlasnik kompanije Ammi, koja u svom portfelju ima lanac restorana GoodFood, između ostalog. Kaže kako bez platformi ne bi imali 14 poslovnica u Hrvatskoj i ni približno ovakve poslovne rezultate kakve imaju danas.
Pola naših poslovnica koristimo samo za dostavu i te su najprofitabilnije. Komuniciramo s nekim njemačkim i američkim kompanijama koje već imaju potpuno automatizirane kuhinje i vjerujemo kako će toga biti i kod nas sve više, dakle – roboti koji rade hranu, rekao je Todorić.
Jurica Ćutuk 13 je godina radio u državnoj firmi, a nakon što je probao povremeno dostavljati, odlučio je dati otkaz i otvoriti obrt.
Obitelj je bila šokirana jer ostavljam sigurnost državnog posla, ali isplatilo se riskirati. Definitivno nisam požalio, zadovoljan sam zaradom, a najviše slobodom koju imam rekao je Ćutuk.
Prvom hrvatskom konferencijom o platformskom radu i gig ekonomiji pokrenuo se prijeko potrebni dijalog u društvu oko novih načina rada, funkcioniranja tržišta rada i poslova 21. stoljeća.
