Život na Zemlji je stalna razmjena podataka među različitim živim organizmima, od pjeva ptica do kemijskih interakcija među drvećem. Ljudi također sudjeluju u tom podatkovnom plesu kroz razgovore, naslove vijesti i video zapise na društvenim mrežama. Međutim, podaci koje stvaraju ljudi brzo se povećavaju i uskoro bi mogli dominirati tom globalnom razmjenom, potencijalno utječući i na našu potragu za izvanzemaljskim životom.

tri vijesti o kojima se priča Droga, ilustracija Roditelji, oprez! "Najopasnija mreža za mlade": Omiljena platforma prepuna je seksualnih predatora i dilera droge Cheyava Falls u dolini Neretva Vallis u krateru Jezero na Marsu Na Marsu NASA zagolicala maštu javnosti: U dolini Neretve pronađeni tragovi izvanzemaljskog života? Zračni taksi Joby Aviationa Napravljen veliki korak Počinje velika tehnološka revolucija u zrakoplovstvu: Nebom će dominirati potpuno drukčije letjelice

Procjena brzine razmjene podataka među organizmima na Zemlji je izazovna, ali jedan od pristup jest uzeti u obzir podatke koje razmjenjuju žive stanice, koje čine značajan dio života na Zemlji. Istraživanja pokazuju da postoji otprilike 10^29 prokariotskih stanica, poput bakterija, koje razmjenjuju jedan bit informacija svaka 3 sata. To implicira da Zemljina biosfera razmjenjuje oko 10^24 bita informacija u sekundi.

Slika nije dostupna Znanstvenici otkrili stotine neobičnih metalnih kuglica na dnu Tihog oceana, kontroverzni fizičar tvrdi - došle su izvan Sunčeva sustava

Nasuprot tome, našu tehnosferu, koja predstavlja digitalne informacije koje razmjenjuju ljudi, lakše je kvantificirati. Na temelju internetske razmjene podataka, naša brzina prijenosa podataka je oko 10^15 bitova u sekundi, što je milijardu puta sporije od brzine biosfere. Međutim, tehnosfera raste eksponencijalno i mogla bi premašiti biosfersku razmjenu podataka u roku od jednog stoljeća.

Tehnosfera sustiže biosferu

Ta promjena ima implikacije na potragu za izvanzemaljskim civilizacijama. Razmjena podataka oslanja se na energiju, bilo putem kemijskih reakcija ili električnih krugova. Trenutno se većina energije posvećuje podacima iz biosfere, ali bi uskoro mogli dominirati podaci iz tehnosfere. Ako je ovaj trend uobičajen među naprednim civilizacijama, mogli bismo identificirati njihovu prisutnost otkrivanjem jasnog sintetičkog toplinskog potpisa na njihovim planetima.

Slika nije dostupna Njemački astrobiolog tvrdi da smo možda već pronašli život na Marsu i - nenamjerno ga uništili

Nadalje, tehnosfera koja se širi ima značajne posljedice za život na Zemlji. Ljudske aktivnosti već utječu na biološku raznolikost i globalne temperature. Ako se naš eksponencijalni rast nastavi, mogao bi iscrpiti resurse podataka za neljudski život, izazivajući zabrinutost o našem utjecaju na ekosustave naašeg planeta. Riječ je o vitalnim raspravama u koje bismo se trebali uključiti, bez obzira razmatramo li implikacije za izvanzemaljske civilizacije ili ne.

Izvor: Universe Today