Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu održana je rasprava o zaštiti potrošača u internetskim videoigrama.

Kako je istaknuto na početku rasprave, sektor videoigara u Europi brzo raste. Procjenjuje se da je njegova vrijednost u 2021. bila 23,2 milijarde eura, a da je rast nastavljen i u 2022. godini.

Izvješće o kojem su raspravljali, a o kojem će glasovati sutra, poziva na usklađivanje pravila diljem EU-a kako bi se postigla bolja zaštita igrača u sektoru internetskih videoigara. Također se prepoznaje i važan potencijal sektora za inovacije, rast i otvaranje radnih mjesta te predlažu mjere potpore.

Izvješće poziva i na rješavanje pet gorućih problema koje europski ljubitelji videoigara ističu kao najčešće. 

Rješavanje problematičnih praksi kupnje

Računalne igre mogu potaknuti igrače na kupnju dodatnih stavki koje im pomažu napredovati u igri, što bi zbog neželjene ili nekontrolirane kupnje i potrošnje novca moglo imati negativne psihološke i financijske posljedice, ističe se u izvješću.

Stoga, Parlament poziva Komisiju da analizira način prodaje tih dodatnih stavki te na poduzimanje potrebnih koraka za uspostavljanje zajedničkog europskog pristupa koji osigurava zaštitu potrošača.

Također, zastupnici upozoravaju i na praksu stjecanja virtualne valute u igricama koja se kasnije prodaje za stvarni novac. Stavke dobivene u videoigrama, kao i cijeli korisnički računi mogu se razmjenjivati i prodavati u stvarnim valutama, što je u suprotnosti s uvjetima i odredbama koje imaju izdavači videoigara.

Te prakse mogu biti povezane s pranjem novca, prisilnim radom i iskorištavanjem djece u zemljama u razvoju, upozoravaju, zbog čega Parlament poziva nacionalna tijela na njihovo zaustavljanje.

Lakše otkazivanje

Zastupnici naglašavaju da otkazivanje pretplata na internetske videoigre mora biti jednako jednostavno kao i pretplata na njih, te smatraju da automatska obnova može biti problematična ako se nastavlja na neodređeno vrijeme.

Podsjećaju kako politike povrata sredstava moraju biti u skladu s pravom EU-a o zaštiti potrošača, jer oni trebaju imati isto pravo na povrat za kupnju putem interneta kao i kod kupnje uživo.

Bolja zaštita djece

Parlament u izvješću ističe i svoju želju za osiguravanjem bolje zaštite djece od mogućih štetnih posljedica internetskih videoigara i ciljanog oglašavanja.

Poziva na bolje alate za roditeljsku kontrolu u skladu sa sustavom Paneuropske informacije o igrama (PEGI) koji bi roditeljima omogućili veću kontrolu nad navikama djece i bolje praćenje vremena i novca koje troše na videoigre.

Uzimajući u obzir mogući negativan utjecaj videoigara na mentalno zdravlje, ističu zastupnici, žele da dizajneri igara izbjegavaju manipulativni dizajn koji može dovesti do ovisnosti o igrama, izolacije i kibernetičkog nasilja.

Zaštita ugroženih skupina

Kako bi se osigurala bolja zaštita ranjivih skupina, potrošači trebaju imati na raspolaganju sve potrebne informacije o igri. To bi im pomoglo u donošenju informiranih odluka o kupnji. Parlament stoga zahtijeva da dizajn internetskih videoigara bude uključiviji i pristupačniji.

Bolja usklađenost s pravilima o zaštiti podataka

Internetske videoigre trebaju još bolje štititi podatke korisnika, u skladu sa zahtjevima Opće uredbe o zaštiti podataka, inzistiraju zastupnici u svojem izvješću.

Potpora sektoru internetskih igara

Sektor internetskih videoigara cvjeta i doprinosi digitalnoj transformaciji EU-a. videoigre ljudima ne služe samo za zabavu, već ih koriste i za mentalne vježbe, a mogu biti i koristan alat za obrazovanje.

Od Komisije se stoga traži predlaganje europske strategije o videoigrama kako bi se poduprlo više od 90 tisuća radnih mjesta u Europi izravno povezanih s ovim sektorom. Budući da se sektor brzo širi, potrebno je uzeti u obzir gospodarski, socijalni, obrazovni, kulturni i inovativni aspekt internetskih videoigara.

Kako bi odao priznanje postignućima u tom sektoru, Parlament je izrazio želju za uspostavljanjem godišnje nagrade EU-a za internetske videoigre.

Zastupnici podržavaju istraživački projekt "EU Kids Online" čiji je cilj prikupljanje podataka iz cijele Europe o iskustvima djece s internetskim videoigrama, te pozivaju na financiranje tog i sličnih projekata.

Činjenica je da videoigre igraju osobe svih dobnih skupina, međutim, posebno osjetljiva skupina među njima su djeca koja često razvijaju ovisnost o videoigrama te ih moramo dodatno zaštititi. U tom smislu ističem važnost razvoja mehanizama roditeljskog nadzora pristupa djece videoigrama i komunikacije koju djeca ostvaruju igrajući igre. Zato pozivam Europsku komisiju da predstavi europsku strategiju za videoigre kojom bi se realizirao puni potencijal ovog sektora uz poseban naglasak na sigurnost djece. Ta strategija trebala bi razlikovati videoigre od igara na sreću pri čemu bi države članice dodatno imale dužnost stvoriti sigurno okruženje za potrošače i u području igara na sreću. Vrijeme je da iskoristimo potencijal industrije videoigara ali istovremeno osiguramo i zaštitu onih najranjivijih - djece!, istaknuo je u raspravi  hrvatski zastupnik doc. dr. sc. Tomislav Sokol, član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (IMCO).

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju