Smanjenje gubitaka električne energije, povećanje uključenosti kupaca te smanjenje trajanja prekida napajanja razlozi su pokretanja Pilot projekta uvođenja naprednih mreža. Provodi ga HEP Operator distribucijske mreže kroz tri projektne aktivnosti.
Prva projektna aktivnost je izgradnja napredne mjerne infrastrukture koja uključuje ugradnju 24 tisuće naprednih brojila kod korisnika. Druga projektna aktivnost, koja je iznimno važna, uključuje zamjenu postojećih neučinkovitih transformatora učinkovitim transformatorima. Konkretno, ugradit će se 449 transformatora, ističe Anđelko Tunjić, zamjenik voditelja Projekta uvođenja naprednih mreža.
Treća projektna aktivnost podrazumijeva automatizaciju distribucijske mreže. U sklopu nje planira se ugraditi 670 naprednih naprava u zračnu i kabelsku mrežu.
Ovdje na lokaciji Bilišane imamo primjer ugrađene opreme u sklopu projekte aktivnosti tri - automatizacija distribucijske mreže. Konkretno, radi se o dva ključna elementa, ako ne gledamo stup i srednje naponski vod, imamo dva elementa ugrađene opreme. Jedan je dvostruki daljinski upravljiva sklopka koja služi za seksonizaciju zračnih vodova – odcjepnog, dolaznog. I imamo ovaj ormarić sa ugrađenom pametnom opremom. Konkretno, ova ovdje oprema nam služi za signalizaciju, mjerenje i upravljanje s ovom gore dvostrukom upravljivom rastavnom sklopkom. Vrijednost ugrađene opreme, ovdje na ovoj lokaciji, je približno 200 tisuća kuna, dodaje Tunjić.
Ukupna vrijednost cijelog projekta uvođenja naprednih mreža iznosi približno 177 milijuna kuna, no sufinanciran je sredstvima iz Europskog fonda za regionalan razvoj. Konkretno za ovu opremu Europa je pomogla s 85 posto.
Na tu vrijednost od 85 posto HEP ODS je uložio još 15 posto od ovih 200 tisuća kuna plus deset tisuća kuna je došla sama priprema lokacije, pojašnjava Tunjić.
Navedene projektne aktivnosti doprinijet će povećanju učinkovitosti distribucijske mreže. Uz to veći broj informacija bit će dostupan svim dionicima elektroenergetskog sektora, a zamjenom transformatora suzbit će se tehnički gubitci.
Rađene su analize da praktički smanjenje tih gubitaka gledano s aspekta okoliša odgovara smanjenju CO2, znači ugljičnog dioksida, u vrijednosti od približno tri tisuće automobila, pojašnjava Tunjić.
Financijske se uštede procjenjuju na dva milijuna kuna. No, osim novca bitno je skraćenje trajanja prekida uslijed kvara na dalekovodu.
Recimo imate zračan dalekovod koji je u naponskoj mreži dugačak nerijetko 10 do 20 kilometara i negdje na njemu se desi kvar i ispadne cjelokupan dalekovod. Prvi posao kod otklanjanja kvara je da morate pronaći točno mjesto gdje se kvar desio, drugi je da odvojite taj bolesni dio mreže od zdravog djela mreže tako da oni kupci koji mogu imati napon, a da se kvar nije otklonio dobiju što prije energiju i treći je dio da se samo mjesto kvara izolira, zaštiti da se na njemu može raditi i da se kvar sanira, ističe Denis Ivković, koordinator projektne aktivnosti automatizacije distribucijske mreže.
Što je vrlo značajno za krajnjeg korisnika.
Automatizacijom mreže se skraćuju prva ta dva segmenta posla. Kad se to radi automatski, daljinski iz centra to se napravi u roku minut, dva, tri minuta maksimalno na više tih uređaja, a kada ljudi po terenu moraju ići, a rekli smo da je to 10 – 20 kilometara onda to može trajati satima, dodaje Ivković,
Kako iz HEP-a poručuju napredna distribucijska mreža nije destinacija već putovanje. Njihova je ideja nakon završetka pilot projekta stečena znanja i iskustva prenijeti na ostala distribucijska područja.
