Znanstvenici još uvijek proučavaju omikron-varijantu koronavirusa i pokušavaju definirati koliko je ona zaista opasnija od postojećih ili ne. No, farmaceutske tvrtke ne gube vrijeme.

Iako su i Pfizer i Moderna objavili kako njihova mRNK cjepiva pružaju visoku razinu zaštite i u slučaju omikron-varijante, iz obje su kompanije već objavili kako rade na ažuriranju cjepiva protiv bolesti COVID-19.

Cjepivo, ilustracija Spremate se na booster dozu? Pogledajte koja cjepiva daju najbolju zaštitu

Ali što to točno znači? Mikrobiologinja sa Sveučilišta Washington Deborah Fuller posljednjih 20 godina proučava mRNK i DNK cjepiva te je u članku za The Conversation pojasnila što to točno znači "ažurirati cjepiva" te kako će se to ažuriranje odraziti na primatelje.

Omikron-varijanta sadrži novi uzorak mutacija na svojem šiljastom proteinu. Te promjene bi mogle omesti sposobnost nekih, ali vjerojatno ne svih antitijela koja nastaju cijepljenjem aktualnim cjepivima. Ako se to dogodi, cjepiva bi mogla postati manje učinkovita u zaštiti od omikron-varijante, zapisala je profesorica Fuller.

Imajući to na umu, farmaceutske tvrtke mogle bi prilagoditi svoja cjepiva, koja trenutačno sadrže kod originalne varijante koronavirusa. Tako bi mogle dodati podatke koji se odnose na proteine pronađene u omikron-varijanti.

Pfizerovo cjepivo protiv koronavirusa Pfizer započeo kliničko ispitivanje cjepiva protiv gripe koristeći mRNK tehnologiju

Zamijenivši genetski kod originalnog šiljastog proteina s novom varijantom, ažurirana bi cjepiva poticala stvaranje antitijela koja se učinkovitije bore protiv omikron-varijante onemogućujući mu širenje zaraze, ističe prof. Fuller.

Dodaje kako bi oni koji su već cijepljeni ili su preboljeli COVID-19 vjerojatno trebali primiti samo dodatnu dozu. No, oni koji nisu cijepljeni možda će morati primiti i nekoliko doza - kako bi se zaštitili od aktualnih varijanti koje su dosad bile dominantne, ali i od omikron-varijante.

Prof. Fuller pojasnila je i sam proces ažuriranja cjepiva. Istaknula je kako je za to potrebno imati dva sastojka - genetski niz šiljastog proteina iz nove varijante virusa (u ovom slučaju omikron) i DNK predložak koji će poslužiti za izradu mRNK-a.

Katalin Kariko; Medicinska sestra skrbi o COVID-19 pacijentu Znanstvenica čiji je rad doveo do revolucionarnog cjepiva protiv COVID-19 poručuje: "Slavit ću kad ljudska patnja završi"

Zahvaljujući tehnologiji koja je razvijena, znanstvenici više ne moraju kretati ispočetka, već mogu promijeniti samo jednu komponentu unutar cjepiva i to relativno brzo. Dr. Fuller ističe kako je potrebno samo tri dana za stvaranje DNK predloška potrebnog za stvaranje novog mRNK cjepiva. Nakon toga, potrebno je otprilike tjedan dana za proizvodnju dovoljne količine cjepiva za testiranje u laboratoriju. Potom slijedi još šest tjedana za provođenje pretkliničkih testova u samom laboratoriju.

Dakle, u samo 52 dana, znanstvenici bi mogli proizvesti ažurirano cjepivo koje je spremno za proizvodnju u većim količinama i testiranje u kliničkim uvjetima. Samo testiranje može potrajati još nekoliko tjedana, što konačnu računicu dovodi do otprilike 100 dana ili nešto više od tri mjeseca.

A onda na red dolazi zdravstveni regulator, koji treba odobriti ažurirano cjepivo za korištenje.

U svojem članku dr. Fuller ističe kako zapravo nije jasno koliko bi regulator tražio, odnosno trebao novih podataka kad su u samoj srži i originalno i ažurirano cjepivo jednaki.

Cjepivo protiv COVID-19, ilustracija Za okončanje pandemije spremni smo i riskirati: Mogu li mRNK cjepiva biti dugoročno opasna?

Sa sigurnosnog aspekta, ažurirano cjepivo u biti je identično već ranije testiranom cjepivu. Zbog tih sličnosti moguće je da klinička testiranja neće biti toliko iscrpna ili duga kao kod stvaranja prve generacije cjepiva protiv bolesti COVID-19, ističe dr. Fuller.

Ona smatra kako će vjerojatno biti potrebno dokazati da ažurirano cjepivo potiče stvaranje antitijela, barem u istoj količini kao i originalno cjepivo.

Podsjetila je da su farmaceutske tvrtke već jednom morale prilagođavati mRNK cjepiva, i to nakon što se u listopadu 2020. pojavila beta-varijanta. Iako, srećom, ta varijanta nije postala dominantna u svijetu, kao što je to bio slučaj s delta-varijantom, farmaceuti su još tijekom testiranja učinkovitosti cjepiva prilagodili njegovo djelovanje. Da je kojim slučajem beta-varijanta postala dominantna, oni bi bili spremni s cjepivom koje joj je prilagođeno.

Ako omikron, ili bilo koja druga varijanta u budućnosti, postane toliko dominantan da bude potrebno ažurirano cjepivo, znanstvenici i farmaceutske kompanije su spremne, ističe na kraju prof. Fuller.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju