Gotovo preko noći, u samo nekoliko tjedana, hrvatsko tržište e-trgovine napravilo je skok od tri do pet godina, naglašeno je tijekom panela o e-commercu "Tata kupi mi auto, bicikl i romobil…onlajn!" održanog danas na Windaysima koji se u virtualnom formatu održavaju ovaj tjedan. Razlog za to je, naravno, pandemija koja nas je zatvorila u kuće te nam nije preostalo ništa drugo nego se okrenuti online kupovini. Za mnoge je – ne samo kupce, već i trgovce, upravo to bio prvi dodir s e-trgovinom.
Prije početka panela koji je vodio Tomislav Tipurić, a na kojem su još sudjelovali i Dalibor Sović (Konzum plus d.o.o.), Ivica Kruhek (Marker d.o.o.), Dimitrije Trbović (Neostar d.o.o.), Tajana Link (HP d.d.) i Tana Zimmermann (Bazzar), Kruhek je objavio je neke zanimljive statistike vezane uz kupovinu putem interneta u Hrvatskoj od početka pandemije.
Nije teško zaključiti, u odnosu na 2019. porast prodaje u skoro svim segmentima – od prodaje odjeće, obuće preko potrošačke elektronike itd., iznosio je 500 i više posto, a iznimno veliki porast zabilježen je u kategoriji sporta te je iznosio oko 1200 – 1500 posto. Kako su se brojni kupci, dakle, prvi put odlučili na kupovinu putem interneta, Kruhek kaže kako su službe za korisnike internetskih trgovina ponovno susrele s pitanjima kakva su bila aktualna prije desetak godina. Također, još jedna specifičnost kupovine tijekom pandemije, odnosno kupovine tijekom lockdowna, bila je i velika stopa konverzije, odnosno veliki broj korisnika koji su posjećivali web-trgovine na kraju je i nešto kupio na njima.
Iako su web-trgovine procvjetale tijekom pandemije, nije teško pretpostaviti da je taj proces bio prepun izazova. Kako kaže Kruhek, prvo su im svi projekti stavljeni na čekanje jer je prvih dana zaključavanja vladala neizvjesnost, no onda su u kratko vrijeme dobili 300 ponuda za web-trgovine jer su svi u kratko vrijeme htjeli pokrenuti vlastitu trgovinu za online prodaju. Zanimljivo, usprkos takvoj velikoj početnoj potražnji, mali se broj projekata zaista i realizirao te se pokazalo da brojni trgovci ipak nisu bili spremni za prelazak na e-trgovinu.
Dalibor Sović kaže kako je s početkom pandemije i lockdowna potražnja bila i 15 puta veća od kapaciteta te su u kratko vrijeme morali transformirati postojeće usluge, prilagoditi se situaciji i toj potražnji. Kada se situacija smirila, počeli su s pripremama za jesen i novi udar korone pa su otvorili dodatne kapaciteta i pokrenuli uslugu dostave partnera. Dimitrije je upozorio da mnoge tvrtke dosta površinski shvaćaju web-shop jer bi sada, kada je došla kriza, pokrenuli online trgovinu bez prave strategije i promišljanja da bi se, kada se stvari vrate na staro, ponovno vratili prethodnim navikama i prodaji u svojim fizičkim trgovinama.
Potrebno je ubaciti u višu brzinu
Dok su neki čari internetske trgovine upoznali onda kada ih je na to prisilila situacija, Bazzar i Hrvatska pošta vrijednost tog tržišta prepoznali su puno ranije. Tana iz Bazzara kaže kako su njihovi počeci bili teški te im je bilo teško pronaći partnere, a neki su im čak govorili da se "igraju sa slikama " i kako u Hrvatskoj internetska trgovina nikada neće zaživjeti, no i prije pandemije uspjeli su dokazati suprotno, pri čemu im je naročito pomogla suradnja s velikim svjetskim brendovima.
Hrvatska pošta još je krajem 2017. pokrenula Žuti klik čija su osnova bili domaći proizvodi i proizvodi hrvatskog sela, što je kategorija koja je eksplodirala tijekom mjeseci lockdowna. Ono po čemu je jedna od prednosti Žutog klika s kojom može dosegnuti veću količinu korisnika jest mogućnost kupovine iz poštanskih ureda koji su rasprostranjeni diljem Hrvatske, kao i mogućnost da pakete pokupe u tim uredima.
S druge strane, Neostar je pokrenuo specifičan i inovativan projekt prodaje rabljenih automobila putem interneta, kao i platformu putem koje korisnici i kupci na brz i jednostavan način mogu pronaći sve usluge (poput autoservisa, vulkanizera i slično) koje im trebaju, a njihove su ambicije puno veće od hrvatskog tržišta.
No nevezano za pandemiju, hrvatske trgovine, upozorio je Kruhek, moraju staviti u višu brzinu, prilagoditi se korisnicima i pratiti trendove jer su se i na našem tržištu pojavile europske trgovine. Za europskim trgovinama i trendovima jako kasnimo o čemu najbolje govori usporedba s Češkom, koja na 100 tisuća stanovnika ima 410 web-trgovina, dok Hrvatska ima oko 75 trgovina.
Budućnost je online i višekanalna
Jedna od tema koje su se govornici dotakli na panelu jest i brza dostava u Lijepoj Našoj. Iako postoji publika koja je spremna platiti više da bi uštedjela na vrijeme, to ipak još nije na nekom velikom nivou, a jedan od problema u Bazzaru i Žutom kliku jest što oni rade s partnerima i često ovise o njima i njihovom asortimanu, odnosno njihovoj brzoj reakciji.
Na kraju panela svi su se složili kako je pandemija izazov, ali ujedno i velika prilika za hrvatske online trgovine te kako je s njom, kako je rekla Tana, samo ubrzano ono što bi se ionako trebalo dogoditi te je rast internetske trgovine bio neizbježan. Na trgovcima je sada da poboljšaju iskustvo kupovine koje treba biti brže i jednostavnije te, iako će se dio korisnika vratiti starim navikama offline kupovine, većina će ipak nastaviti kupovati online. Također, smatra Kruhek, budućnost je i omnichannel, odnosno kupci će tražiti proizvode i iskustvo u brojnim različitim kanalima – bit će to i offline i online, ali i putem mobilnih aplikacija, pametnih TV itd., a trgovci će to iskustvo optimizirati i povezati sve kanale u jedno zajedničko iskustvo kupovine.
