Djeca koja provode puno vremena uz more, blizu jezera ili rijeke najčešće se razviju u odrasle osobe boljega mentalnog zdravlja, pokazalo je novo britansko istraživanje.
Studija britanskih znanstvenika ukazuje na to da roditeljsko poticanje djece na 'boravak uz vodu' i na razvoj vještina poput plivanja u ranoj dobi može imati dosad neprepoznate dobrobiti koje traju doživotno, rekla je dr. Leanne Martin sa Sveučilišta Exeter.
Rezultati istraživanja provedeni u 18 zemalja otkrili su da boravak djece u takozvanim "plavim prostorima", a to znači blizu mora, rijeka ili jezera, može poboljšati njihovo mentalno blagostanje.
Plavi prostor je naziv za osjećaj spokoja koji ljudi dožive dok borave uz more, rijeku ili uz jezero, odnosno naziv za djelovanje kombinacije zvukova vode i mirisa koji blagotvorno utječu na mozak.
Na zamisao o istraživanju potencijalnih dobrobiti plavih prostora znanstvenici su došli nakon što je otkriveno mnoštvo dokaza o tomu da je boravak djece u zelenilu povezan s boljim mentalnim zdravljem.
Studiju je koordinirao Europski centar za okoliš i ljudsko zdravlje Sveučilišta u Exeteru. U njoj je sudjelovalo 15.000 ispitanika iz 14 europskih zemalja te iz Hong Konga, Kanade, Australije i Kanade, koji su odgovorili na upitnik o svojim navikama iz djetinjstva.
Od sudionika istraživanja tražilo se da se prisjete svojih iskustava s plavim prostorima do šesnaeste godine života. Odgovarali su na pitanja o tomu koliko su ih često posjećivali, koliko su im bili blizu i koliko su im često roditelji dopuštali da se igraju u takvim područjima.
Postavljeno im je i pitanje o zadnjem kontaktu s plavim i zelenim površinama u posljednja četiri tjedna i o subjektivnom doživljaju njihova mentalnog zdravlja tijekom dvotjednog razdoblja.
Studija, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Journal of Environmental Psychology, otkrila je povezanost između duljeg vremena provedenog u plavim prostorima i boljeg mentalnog zdravlja u odrasloj dobi.
Osobe koje su u djetinjstvu češće boravile u plavim prostorima pridavale su veći značaj prirodnom okruženju, a posljedično su ih posjećivali i kao odrasli, što su znanstvenici u konačnici povezali s njihovim boljim mentalnim zdravljem.
U kontekstu sve industrijaliziranijeg i tehnološki razvijenijeg svijeta važno je shvatiti da je iskustvo što češćeg boravka u prirodi u djetinjstvu povezano s mentalnim dobrobitima u odrasloj životnoj dobi. Naše otkriće ukazuje na to da boravak u plavim prostorima u djetinjstvu u većine ljudi potiče na to da uživaju u prirodi, kao i na rekreativne aktivnosti u prirodi, što rezultira korisnim utjecajem na mentalno zdravlje u odrasloj dobi, rekla je Valeria Vitale, doktorandica rimskog Sveučilišta Sapienza i glavna autorica studije.
