Više desetaka lažnih profila na društvenim mrežama sustavno plasira lažne vijesti prema Europskoj uniji i najbolji je način za borbu protiv te pojave jačanje medijske pismenosti kod građana, izjavila je u Bruxellesu ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
Ministrica je sudjelovala na sastanku Vijeća za obrazovanje, mlade, kulturu i sport, na kojem je jedna od glavnih tema bila borba protiv lažnih informacija. Rasprava na ovom Vijeću održana je u okviru priprema za izradu izvješća o naučenim lekcijama u pogledu borbe protiv dezinformacija, koje priprema rumunjsko predsjedništvo u suradnji s Komisijom i visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku za sastanak Europskog vijeća u lipnju.
Ministri su u raspravi iznijeli konkretne primjere o desecima lažnih profila koji imaju milijunske dosege i s kojih se sustavno plasiraju lažne vijesti i koje se sada uglavnom uklanjaju samoregulacijom društvenih mreža, rekla je ministrica.
Kao glavni zaključak rasprave ministrica Obuljen Koržinek navodi da je s pojavom društvenih mreža došlo do proliferacije različitih anonimnih izvora koji plasiraju neistinite vijesti s vrlo velikim dosegom te da je, uz puno uvažavanje slobode izražavanja i neovisnosti medija, potrebno nastaviti s onim mjerama koje su već pokrenute u EU-u – razvoj instrumenta za provjeru činjenica, širenje informacija o izvorima lažnih vijesti te nastavak potpore velikim mrežama u provedbi njihovih pravilnika o ponašanju.
Izneseni su neki doista zabrinjavajući podaci o broju izvora iz kojih su dokazano plasirane lažne vijesti, nevjerojatno velikog dosega. Istaknuta je medijska pismenost kao ključna kompetencija koja će omogućiti mladima i svim našim građanima da pojačaju otpornost, da nauče prepoznati lažne vijesti, a to je sve raspravljano i u kontekstu europskih izbora, ali i uopće velikog rizika za demokratske procese, kaže ministrica.
Na pitanje jesu li u Hrvatskoj detektirani izvori lažnih vijesti, ministrica je rekla da do sada nije bilo konkretnih primjera, ali drži da će se to uskoro početi događati.
Dodala je da dio država članica EU-a zagovora da se ostane unutar sadašnjeg sustava u kojem se društvene mreže protiv lažnih vijesti bore kroz samoregulaciju i koregulaciju, a to je pristup kojeg se drži i Hrvatska, a da s druge strane ima država koje traže da se ide prema reguliranju i sankcioniranju.
Ministrica ističe da društvene mreže ne potpadaju pod medijsko zakonodavstvo i da je tu riječ o pitanju koje je u nadležnosti nekoliko resora.
Obuljen Koržinek rekla je da je svoje kolege na Vijeću obavijestila o tome što je do sada u Hrvatskoj napravljeno vezano za borbu protiv lažnih vijesti, od "mekih" mjera poput Dana medijske pismenosti, koji se redovito održavaju svake godine i dosežu do sve većeg broja građana, posebno mladih, da je Vijeće za elektroničke medije uspostavilo sustav u kojem prati transparentnost oglašavanja, da se priprema kao jedan od strateških projekata, sustav za provjeru činjenica koji će biti razvijen kroz inicijativu Vijeća za elektroničke medije te da je na razini vlade osnovana kontaktna točka za dijeljenje informacija o dezinformacijama.
Na pitanje može li, zemljopisno gledajući, odrediti otkud dolazi najveći broj lažnih vijesti, ministrica je rekla da se o tome ne treba govoriti paušalno.
Mislim da je teško paušalno o tome govoriti. Znamo da postoji jedan broj izvora lažnih vijesti koje se iz raznih motiva plasiraju na područja EU-a s područja izvan EU-a i o tome vrlo često govore nordijske i baltičke države, Poljska, o tim određenim izazovima koji dolaze s tih granica. Postoji jedan broj lažnih vijesti koje se plasiraju i od različitih antisistemskih pokreta i stanaka koje zapravo imaju veliki potencijal širenja, ali ne treba o tome paušalno govoriti, treba svaki pojedinačni primjer kadgod je moguće otkriti, rekla je ministrica te istaknula da je ključno i u medijima i u publici razvijati kompetencije kako bi se dosegnula potrebna razina kritičnosti kako se ne bi nekritički prihvaćalo sve na što se naiđe na društvenim mrežama.
(Hina)
