Poznati hrvatski znanstvenik Igor Rudan u svojoj je kolumni za Večernji list, analizirao epidemiju koronavirusa u Europi. I dok je Rudan Hrvatsku smjestio uz bok Hong Kongu, Japanu, Južnoj Koreji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru koji su epidemije uspjeli zauzdati i broj oboljelih odnosno umrlih zadržati u realnim okvirima, neke europske zemlje nisu bile te sreće.
Iako će se o razlozima širenja epidemije u Italiji, Španjolskoj ili Francuskoj, još dugo raspravljati i procjenjivati što je napravljeno dobro, a što loše, Rudan daje svoje viđenje.
Po njemu, vjerojatno je došlo do preranog opuštanje vezanog uz Covid-19. Zemlje su koronavirus gledale kroz prizmu ranijih epidemija SARS-a i MERS-a kod kojih je stopa umiranja višestruko veća nego stopa umiranja od koronavirusa pa su se svi nadali kako bi epidemija mogla biti brzo zaustavljena.
Kako ističe Rudan, upravo je zbog toga Svjetska zdravstvena organizacija odgađala proglašavanje pandemije sve do 11. ožujka, a to će se opuštanje i odgađanje pokazati ključnima.
Naime, čak i kad je Italija, zbog svega što se događalo u Kini, počela kontrolirati putnike koji dolaze iz inozemstva, to nije napravljeno kako treba. Velik broj kineskih radnika koji inače rade u sjevernoj Italiji, a koji su po povratku s proslave kineske nove godine, osim uspomena iz domovine, donijeli i još neke "poklone", u zemlju su ulazili zaobilazno, kroz zemlje koje su imale ležerniji odnos prema provjerama.
Također, ne treba zaboraviti ni velik broj Europljana koji su veljaču provodili na europskim skijalištima i tako ih pretvorili u "rasadnike koronavirusa".
Rudan ističe i kako je, u slučaju epidemija, veoma važno u kojoj se podskupini virus širi. U Italiji je to bila podskupina starijih ljudi u bolnicama i domovima umirovljenika, koji nisu bili opremljeni za pomoć najtežim slučajevima. I to je ujedno razlog velikog broja umrlih u Italiji. Čak 88 posto starijih od 70 godina koji su zaraženi koronavirusom, umire. U ostalim su zemljama "prijenosnici", ali i prvozaraženi bili ljudi u dobi 20-50 godina.
Talijanski propusti i Hrvatski pravi potezi
I dok u svom tekstu Rudan analizira gdje su sve Talijani pogriješili (kasnili s uvođenjem karantene, loše komunicirali mjere koje treba poduzeti, nedostatak epidemiologa, nepridržavanje mjera socijalnog distanciranja i mnogi drugi), ipak ističe kako je Hrvatska "odradila najbolje od tridesetak zemalja Europe" svoj zadatak držanja prve linije obrane. Osim toga "mjere socijalne izolacije počela je uvoditi u pravom trenutku".
U talijanskom slučaju, Rudan daje veoma jednostavan primjer gdje su pogriješili.
Ponašali su se kao da su 29. veljače od nekoga posudili 1,000 Eura, ali uz kamatu od 25% svaki dan, pa kamatu od 25% na sve to idući dan, ističe Rudan pojašnjavajući da su zbog odgađanja uvođenja karantene, Talijani pogoršali cijelu situaciju.
Upravo je nepoznavanje opasnosti od eksponencijalne funkcije tijekom širenja epidemije bilo pogubno za brojne Talijane, Španjolce, ali i druge europske narode.
Odgodom proglašenja karantene za tjedan dana učinili su epidemiju 10 puta gorom no što je trebala biti. Odgodom od dva tjedna, učinili su je stotinu puta gorom. A nakon što su je s dva tjedna zakašnjenja napokon proglasili, mnogi je nisu dovoljno ozbiljno shvatili pa su je time učinili i nekoliko stotina puta gorom, upozorava Rudan i dodaje kako bi u Italiji "svakog dana umrlo barem stotinu puta manje ljudi, da je karantena proglašena dva tjedna ranije".
