Ludilo selfieja puno govori o vremenu u kojemu živimo: slike koje začas obiđu globus i dominiraju javnim diskursom, izazivajući snažne emocije te nerijetko zamagljujući granice stvarnosti.
Ponekad to može biti vrlo toksična kombinacija, kažu francuski stručnjaci.
Mi se nalazimo u vremenu 'fotke', u dobu prolaznog imidža, kaže psihoanalitičarka, esejistica i profesorica filozofije Elsa Godart. Selfieji su obilježili dolazak nove vrste jezika o tome kako vidimo sebe i svoje emocije, dodaje.
Selfieji su posvuda na društvenim mrežama. Instagram, Snapchat, Facebook i Twitter preplavljeni su poznatim pozama: tinejdžerica sa svojom mačkom, Kinez ispred Eiffelova tornja, novovjenčani u Disneylandu ili fan s filmskom zvijezdom.
Selfieji nas "povezuju s mnogo više ljudi", kaže brazilski psihoanalitičar Christian Dunker.
Za Pauline Escande-Gauquie, stručnjakinju za znakove i simbole, cilj selfieja je stvaranje ili jačanje nečije veze s određenom zajednicom, "s vašim fanovima ako ste slavni ili s biračkom bazom ako ste političar".
Selfie je namijenjen tomu da stvori snažniju uspomenu na neko iskustvo i obično je snimljen odozgo, iz kuta koji ističe našu bolju stranu i s dojmljivom pozadinom. Omogućuju potpunu kontrolu nad nečijim odrazom. Snimatelji selfieja sebe često stavljaju u središte svega.
Nije to narcisioidni problem, nego egoistički. Precjenjivanje sebe, kaže Godart, autorica knjige "Snimam, dakle jesam". Neki za što efektnije kadrove riskiraju i živote.
Na drugome kraju spektra su oni koji se selfiejima namjerno poružnjuju, što je trend koji dopire do sve više ljudi, većinom mladih kojima je odbojan ideal ljepote po diktatu društvenih mreža.
Selfieji mogu biti korisno oruđe aktivistima koji, primjerice, objavljuju fotografija "prije" i "poslije" kampanja za čišćenje okoliša.
Kineski umjetnik Ai Weiwei koristio se selfiejima kao političkim oruđem za izazivanje komunističkih vlasti u Pekingu ili da pruži potporu migrantima koji riskiraju utapanje prelazeći Sredozemlje.
Selebritiji se njima koriste kako bi promovirali svoje poslove interese - svaki put kada Kim Kardashian pozira gola za svojih 141 milijuna pratitelja na Instagramu, to dospije na naslovnice.
Na kraju, selfieji mogu postati snažna i opasna ovisnost.
Kao i kada je posrijedi bilo koji drugi fenomen, ima pretjerivanja, rekla je Escande-Gauquie. Nekima to može postati kompulzivno ponašanje i ovisnost o tome da ih drugi vide.
Postoje aplikacije koje omogućuju uljepšavanje, uklanjanje bora i dotjerivanje crta lica i oblina.
To je travestija, ističe Escande-Gauquie. Ako se pretjera, može postati i neka vrsta bolesti. Nesklad s identitetom može biti opasan, naročito kada su posrijedi tinejdžeri.
(Hina)
