Gumb Like, sada sastavni dio internetske komunikacije, vuče korijene još iz drevnog Rima i tek puno kasnije iz pop kulture 20. stoljeća. U novoj knjizi "Like: The Button That Changed The World" autori Bob Goodson i Martin Reeves istražuju složenu evoluciju tog simbola.
Ideja seže do jednostavnog crteža palca gore i dolje kojeg je Goodson nacrtao 2005. godine dok je radio u Yelpu, s ciljem izražavanja mišljenja o recenzijama restorana. Iako Yelp nije usvojio taj simbol, on je kasnije procvjetao te potaknuo dublje istraživanje, kako je gumb Like oblikovao sve brže razvijajuće digitalno društvo.
Kolektivna inovacija Silicijske doline
Iako je Facebook popularizirao gumb Like, taj simbol nije njihov izum. Mnogi tehnološki pioniri poput Russa Simmonsa (Yelp), Biza Stonea (Twitter), Maxa Levchina (PayPal), Stevea Chena (YouTube) i Paula Buchheita (Gmail) doprinijeli su razvoju koncepta tijekom više od desetljeća. Inovacija je često društvena i Silicijska dolina je bila pravo mjesto za sve to jer ima kulturu susreta... Svi su se okupljali da razgovaraju o tome na čemu rade i ispostavilo se da ih je mnogo radilo na istim stvarima, pojašnjava Reeves.
Facebookov CEO Mark Zuckerberg isprva je odbijao gumb Like, bojeći se da bi mogao banalizirati platformu. Tek nakon gotovo dvije godine, Facebook ga je uveo 9. veljače 2009. godine, pet godina nakon lansiranja društvene mreže 2004. godine. U međuvremenu, FriendFeed—rival Facebooku kojeg su osnovali Buchheit i Bret Taylor, pokrenuo je svoj gumb Like 2007. godine, no kasnije ga je Facebook kupio.
Hollywood i utjecaji pop kulture
Znak palca gore postoji i prije digitalnog doba. Modernu prepoznatljivost stekao je u filmu Gladiator iz 2000. godine, nagrađenom Oscarom, gdje je car Komodus koristio palac gore ili dolje da odluči sudbinu gladijatora. Pozitivnost simbola dijelom se duguje i liku Fonzieja iz televizijske serije Happy Days iz 1970-ih. Kasnije su i daljinski upravljači TiVo-a usvojili sličan znak za izražavanje zadovoljstva gledatelja, dok su rane web stranice poput "Hot or Not" isprobavale mehanizme povratnih informacija koji su inspirirali razvoj gumba Like.
Poslovni uspjeh Facebooka i kulturni utjecaj
Nakon usvajanja, Facebookov gumb Like postao je moćan alat za angažman i oglašavanje, pomažući tvrtki da ostvari prihod od 153 milijarde eura u 2024. godini. Kako istraživanje u knjizi otkriva, Zuckerberg je prvotno odbio naziv "Awesome" gumb, jer ništa nije bolje od sjajnog, pa je umjesto toga prihvatio gumb „Like“.
Gumb Like je 2016. godine evoluirao dodavanjem šest novih reakcija: „love“ (ljubav), „care“ (briga), „haha“, „wow“, „sad“ (tužno) i „angry“ (ljutito). Sadržaj koji ljudi lajkau... vjerojatno je jedna od najvrjednijih stvari na internetu, rekao je u navedenoj knjizi Max Levchin, suosnivač PayPala, procijenivši da je Facebook zabilježio trilijune takvih reakcija.
Emocionalne posljedice i ljudska veza
Ipak, gumb Like pridonio je i emocionalnim problemima, osobito među adolescentima koji se osjećaju zanemareno ili među narcisoidnim korisnicima koji traže potvrdu. Reeves priznaje te nepredviđene posljedice kao dio složenog utjecaja inovacije. Ako ne možeš predvidjeti pozitivne učinke tehnološke inovacije, kako bi mogao predvidjeti nuspojave i intervencije?, pojašnjava on.
Unatoč nedostacima, gumb Like dira u bit ljudske prirode. Reeves zaključuje: Mislili smo da je slučajnost u inovaciji dio poante... Ne mislim da možemo lako izgubiti interes za lajkanje ili mogućnost davanja komplimenata, jer je to proizvod 100.000 godina evolucije, poručuje Reeves. Taj simbol, proizašao iz stoljeća kulturnih i tehnoloških utjecaja, ostaje i dalje snažan izraz povezanosti i u digitalnom dobu.
Izvor: AP
