Htjeli mi to priznati ili ne, ali razvoj novih tehnologija u 2023. godini nepovratno je promijenio svijet i naše živote. Možemo bez imalo ustručavanja reći da je ovo bila prijelomna godina za umjetnu inteligenciju, kvantno računalstvo i proširenu stvarnost.
Svijet je "otkrio" umjetnu inteligenciju
Otkako je na scenu stupio ChatGPT, a onda njegovim stopama krenuo i Bard te ostali veliki jezični modeli, čini se kako više ništa nije isto. Umjetna inteligencija, koja je do tad bila gotovo nevidljiva u našim svakodnevnim životima (a to ne znači da ju nismo koristili, već samo da tog nismo bili svjesni), postala je ključan pojam. Ne samo da je običnim korisnicima pokazala kako umjetna inteligencija nije nešto što nalazimo u znanstveno fantastičnim filmovima, već da može biti itekako korisna u poslu, ali i privatnom životu. Ono što je nekad bilo rezervirano samo za istraživače i laboratorije, odjednom je postalo dostupno svakome tko je imao računalo i pristup internetu, a krajem godine i pametni telefon.
U manje od godinu dana, tehnologija umjetne inteligencije (iako mnogi ističu da to još uvijek nije prava umjetna inteligencija), postala je nešto o čemu tvrtke ozbiljno razmišljaju, nešto što se aktivno uvodi u poslovanje, ali i koristi u obrazovanju. No, koliko god umjetna inteligencija dobro zvučala, to je još uvijek tehnologija koja se razvija.
Stoga bi ju trebalo koristiti s dozom opreza. Vidjeli smo da umjetna inteligencija nije savršena i lako može "servirati" lažne i netočne informacije, a s njenom širokom primjenom problem lažnih informacija, fotografija i videa postao je još izraženiji. Čini se kako u doba umjetne inteligencije sve informacije na koje naiđemo moramo dobro provjeriti. Pogotovo nakon što su znanstvenici otkrili kako jedan od najpopularnijih chatbotova pogonjenih umjetnom inteligencijom, može "lagati" kad je pod pritiskom.
Kvantno računarstvo sve je bliže
O kvantnom računarstvu govori se kao o tehnologiji koja bi u primjenu mogla krenuti za pet ili 10 godina. No, činjenica je da istraživači svake godine ostvaruju nevjerojatan napredak u razvoju te tehnologije, za koju mnogi tvrde da će pokrenuti novu eru u korišetenju računala.
Jedan od najimpresivnijih pomaka u toj tehnologiji dogodio se u prosincu kada je IBM lansirao svoje kvantno računalo System Two. Lansiranje se poklopilo s izlaskom kvantnog čipa od 133 qubita, nazvanog "Heron" — koji je stručnjaci mnogo zanimljiviji od čipa od 1000 qubita koji je lansiran u isto vrijeme. Zašto? Budući da je Heron manje bučan od svog većeg rođaka i mogao bi se pokazati kao temeljna tehnologija za buduće čipove.
I hrvatski znantvenici aktivno rade na razvoju kvantnog računarstva. Tako su znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković došli do novih spoznaja važnih za razumijevanje kvantne fizike i s implikacijama za različite domene kvantnih tehnologija, od kvantnog računarstva preko kriptografije do primjene u razvoju novih materijala i lijekova.
Ne smijemo zaboraviti ni Googleovo superračunalo, za koje iz te tvrtke tvrde da je postiglo "kvantnu nadmoć" odnosno pokazuje računalne sposobnosti izvan postojećih klasičnih superračunala, dok Intel aktivno radi na razvoju procesora koji bi kvantna računala izveo iz sfere laboratorija u svakodnevni život.
Virtualni svjetovi su tu, ali tko u njima boravi?
Virtualni svjetovi poput Metinog "metaverzuma" još uvijek nisu postali toliko popularni da ih ljudi masovno koriste. No, idu u tom smjeru. Sve više tvrtki razvija svoje virtualne svjetove, virtualne prostore za rad i druženje, pa čak i - virtualne muzeje.
Apple je svojim Vision Pro uređajem, koji korisnicima omogućuje korištenje virtualne i proširene stvarnosti pomoću naglavnog uređaja, te brojne aplikacije i usluge koje prate taj uređaj, pokazao kako bi budućnost mogla izgledati. Ali ne baš odmah i ne baš za sve.
No, Apple nije jedini koji se nada da će pametne naočale (odnosno uređaji za virtualnu i proširenu stvarnost) postati ključan dio naših života u bliskoj budućnosti. Meta je, u suradnji s Ray-Banom, razvila naočale koje izgledaju poput klasičnih sunčanih naočala, a nude iskustvo proširene stvarnosti. I nisu jedini. Brojne tvrtke upravo kroz pametne naočale žele uvesti ljude u takav, prošireni svijet, gdje se brišu granice između virtualnog i stvarnog.
I hrvatske tvrtke rade na razvoju virtualnih svjetova i nude nova iskustva korisnicima. Samo ćemo spomenuti Laqo virtualni muzej osiguranja koji se u potpunosti nalazi u metaversu i dostupan je za "obilazak" samo u virtualnom obliku.
Pa ipak, unatoč svemu tome, većini je ljudi stvarni svijet, takav kakav je, još uvijek draži od virtualnog. Barem za sad.
Roboti su tu i s njima moramo naučiti živjeti
Posljednjih godina područje robotike doživjelo je velik napredak, a u kombinaciji s umjetnom inteligencijom, roboti su postali još "pametniji" i još korisniji.
Tako smo mogli vidjeti nove robote specijalizirane za komplicirane operacije u medicini, zahvaljujući kojima je oporavak brži, a sam postupak jednostavniji. No, tu su i brojni "androidi" koji svojim izgledom i ponašanjem imitiraju ljude i tako robotiku i robote pokušavaju približiti ljudima.
Za mnoge roboti su postali članovi obitelji kroz pametne uređaje kao što su robotski usisavači ili robotske kosilice. Takvi, roboti koji pomažu, najlakše pronalaze put do ljudskih srca, jer tko nije sretan kad neki dosadni posao, umjesto njega obavi - robot.
Međutim, iako djeluju "živo" roboti su još uvijek samo strojevi kojima upravlja čovjek direktno ili kroz različite algoritme i programe. I tako će, unatoč brojnim napretcima, biti još neko vrijeme.
Što nas čeka u 2024.? Teško je predvidjeti, ali sigurno će biti zanimljiva.
