Otprilike 1,6 milijardi ljudi trenutno živi u "žarištima ranjivosti" na klimatske promjene, a taj bi se broj mogao udvostručiti do 2050. ako se fosilna goriva nastave koristiti istom brzinom, upozorili su znanstvenici na UN-ovim razgovorima o klimi u Egiptu.

To bi trećinu svjetskog stanovništva izložilo riziku od vremenskih nepogoda, nestašice vode i hrane, raseljavanja i drugih prijetnji koje bi mogle potaknuti društvenu nestabilnost, rekao je na konferenciji COP27 u Šarm el Šeiku Johan Rockstroem, direktor Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime u Njemačkoj.

Satelit, ilustracija Nema više skrivanja: UN će satelitima pronalaziti i bilježiti curenja metana diljem svijeta

Ograničenje rasta globalne temperature kao posljedice klimatskih promjena na 1,5 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje - što je cilj Pariškog sporazuma iz 2015. - "nije cilj, to je fizička granica", upozorio je Rockstroem na tiskovnoj konferenciji.

Ako to nadmašimo vjerojatno ćemo pokrenuti prijelomne točke, kao što je nepovratno topljenje grenlandskog leda koje bi moglo pokrenuti porast razine mora za sedam metara, što dovoljno da preplavi ključne obalne gradove, rekao je.

Znanstvenici, koji objavljuju sve hitnija upozorenja o rastućim klimatskim rizicima, nadaju se da će tu hitnost unijeti u klimatske pregovore UN-a koji su ovog tjedna započeli u ljetovalištu na Crvenom moru.

S obzirom na to da emisije fosilnih goriva još uvijek rastu, unatoč potrebi da padnu za 45 posto u roku od osam godina kako bi se održao cilj od 1,5 stupnjeva Celzija, znanstvenici razmišljaju o tome kako privući pozornost javnosti kako bi se potaknule stvarne promjene.

Vrućina, ilustracija Najtopliji u posljednjih 30-ak godina: Listopad 2022. oborio je rekorde u Europi, Kanadi, Sibiru...

Kako možemo isporučiti ovu poruku i pokušati potaknuti više djelovanja?, upitala se Mercedes Bustamante, ekologinja sa Sveučilišta u Braziliji.

Na konferenciji COP27 vodeći klimatski znanstvenici predstavili su popis od 10 uvida u najnoviju znanost o globalnom zatopljenju, jednostavnim jezikom i prilagođenim političkim prijedlozima - za razliku od znanstvenih izvješća koja su obilovala podacima i koja su se nekada objavljivala na sastancima COP-a.

Među ključnim točkama nalazi se i zaključak da je sposobnost ljudi da se prilagode nadolazećim klimatskim utjecajima ograničena - što znači da je brže smanjenje emisija ključno - i da su zabrinjavajuće nove zdravstvene prijetnje povezane s klimom u porastu, uključujući ekstremne vrućine.

Pandemija COVID-19 naučila nas je da su naši zdravstveni sustavi nespremni na šokove i stresove. Klimatske promjene su veliki šok i stres koji već pogađa mnoge zemlje, rekla je Kristie Ebi, specijalistica za utjecaje globalnog zatopljenja na zdravlje na Sveučilištu Washington.

Uz to, učinci klimatskih promjena - od sporih kriza poput suše i porasta razine mora do vremenskih nepogoda - sve više raseljavaju ljude iz njihovih domova i pogoršavaju prijetnje od sukoba, rekli su znanstvenici.

Ledenjak prekriven ceradom UNESCO upozorio: Trećina ledenjaka zaštićenih kao svjetska baština nestat će do 2050.

Klimatske promjene, iako nisu izravni uzrok sukoba, pojačivač su društvenih nestabilnosti, rekao je Rockstroem. Ako želimo imati sigurnu i mirnu budućnost, moramo se vrlo brzo pozabaviti klimatskim promjenama, dodao je. Općenito, "ljudska sigurnost zahtijeva klimatsku sigurnost", navedeno je u popisu uvida.

Smanjenje gubitka šuma i druge degradacije zemljišta također je ključno, kažu znanstvenici, budući da priroda i tla trenutno upijaju četvrtinu svjetskih emisija, učinkovito uklanjajući ugljični dioksid koji zagrijava planet iz atmosfere.

Također, kako bi se učinkovito uhvatila u koštac sa zagrijavanjem, društva se moraju odmaknuti od rasta BDP-a kao mjere uspjeha i koristiti "ljudsku dobrobit" kao ključni pokazatelj, potez koji bi "uračunao stvarnu ljudsku cijenu klimatskih promjena," rekao je Rockstroem.

Luka Aleksandrija i tvrđava Qaitbay Zbog klimatskih promjena najveća egipatska luka mogla bi nestati pod morem već za nekoliko desetljeća

Znanstvenici su također naglasili da je važno osigurati da lokalno stanovništvo ima glavnu riječ o tome kako bi trebao izgledati razvoj otporan na klimatske promjene u njihovim zajednicama, te da se treba učinkovito trošiti novac namijenjen borbi protiv klimatskih promjena.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju