Terapije koje se koriste u liječenju infekcije COVID-19 uvelike su povećale izglede za preživljavanjem pacijenata od početka pandemije, no istraživači smatraju da ključan oblik terapije u prevenciji i liječenju bolesti - monoklonskim antitijelima, neće djelovati protiv zaraze novom podvarijantom, omikronom BQ.1.1.
Omikron BQ.1.1, koji uz podvarijantu BQ.1 sada čini većinu infekcija u Sjedinjenim Državama i brzo se širi i u ostalim zemljama, otporan je na trenutačno odobrene terapije antitijelima, kažu znanstvenici istraživačkog instituta pri Njemačkom centru za primate.
Analiza je u studenome objavljena u znanstvenom časopisu The Lancet Infectious Diseases, a njezini tvorci pozivaju liječnike da se više ne oslanjaju isključivo na liječenje antitijelima u područjima u kojima je podvarijanta BQ.1.1 vrlo raširena.
Kada liječe visokorizične pacijente zaražene koronavirusom, liječnici bi trebali razmotriti uvođenje ostalih lijekova poput paxlovida, rekao je voditelj studije Markus Hoffmann.
Istraživači vjeruju i da će u novim okolnostima trebati razviti nove terapije antitijelima kako bi se uspio održati zdravstveni arsenal namijenjen borbi protiv teških slučajeva COVID-19.
U laboratorijskim testovima na kulturama stanica istraživači su otkrili da se podvarijanta BQ.1.1 ne uspijeva neutralizirati pojedinačnim antitijelima niti koktelima antitijela.
Podsjećaju da je BQ.1.1 najnovija podvarijanta SARS-CoVa-2, koja pokazuje otpornost na postojeće metode liječenja zaraze koronavirusom.
Pojasnili su da je uzrok rezistencije mutacija takozvanog spike proteina koronavirusa.
S obzirom na to da raste otpornost na varijante SARS-CoV-2, nužno je pribjeći razvoju novih načina liječenja antitijelima koja su posebno prilagođena cirkulirajućim i budućim varijantama virusa, kazao je Stefan Pöhlmann, voditelj Odjela za biologiju zaraznih bolesti Centra za primate.
